Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

Preporučujemo

Photoshop CC 2017 knjiga za digitalne fotografe

Photoshop CC 2017 knjiga za digitalne fotografe

Popust cena: 1200 rsd

Camera RAW studijske tehnike KOLORNA KNJIGA

Camera RAW studijske tehnike KOLORNA KNJIGA

Popust cena: 1200 rsd

KAKO DA fotografišete portrete

Kao i kod većine drugih pitanja vezanih za fotografiju, i ovde će odgovor da varira, u zavisnosti od toga koji je vaš fotografski stil, fotoaparata koji koristite i vrste portreta koji biste želeli da dobijete. Međutim, postoje određene početne tačke koje su karakteristične za sve portrete i koje će vam pomoći da dobijete dobre rezultate na samom početku kako biste mogli da počnete da eksperimentišete.

Fotografija: Carolina

Prebacite se na prioritet blende (Aperture Priority Mode)

Kada fotografišete portrete treba da izbegavate sve automatizovan režime rada i da koristite isključivo prioritet blende (aperture priority mode na engleskom). Ovaj režim rada omogućuje fotografima da izaberu blendu sa kojom žele da fotografišu a fotoaparat sam bira brzinu zatvarača koja će dati ispravnu ekspoziciju. Međutim, ako ste iskusni fotograf, onda ćete najverovatnije koristiti manuelni režim rada, u kojem sami podešavate sve parametre fotografisanja. Ali za nas smrtnike, biće sasvim dobar i prioritet otvora blende.

Izaberite veliku blendu za lepe mutne pozadine

Veličina blende koju birate u režimu rada sa prioritetom blende će varirati od jedne situacije do druge i od jednog objektiva do drugog - ali u većini slučajeva počećete sa prilično velikom blendom pošto ćete tako smanjiti dubinu polja u vašim fotografijama. to će vam omogućiti da dobijete lepu zamućenu pozadinu. Generalno gledano, portretni režim rada radi upravo to. Lepota ovakvog načina fotografisanja je u tome što je vaš subjekat jedini elemenat koji je ostao u fokusu - i koji tak postaje glavna fokalna tačka jer su uklonjeni svi ometajući elementi.

Međutim, imajte u vidu da ako imate veoma brz objektiv biranje maksimalne blende može toliko da smanji dubinu polja daće i neki delovi lica biti zemućeni. Takođe maksimalna blenda može da znači da ne fotografišete sa najvećom oštrinom koju može da da vaš objektiv. Smanjite blendu za jedan ili dva stopa i najverovatnije ćete dobiti malo oštrije fotografije - ključ je u eksperimentisanju, naravno ako imate vremena za njega.

Izaberite malu ISO osetljivost za glatke fotografije

ISO osetljvost koju koristite će varirati u zavisnosti od svetlosnih uslova koji vam stoje na raspolaganju - ali u većini slučajeva, želećete da smanjite veličinu zrna ili šuma u slikama tako što ćete izabrati malu ISO osetljivost, to jest, između 100 i 200 ISO. Glavna stvar o kojoj treba da vodite računa je kako ovo podešavanje utiče na brzinu zatvarača. Ponekad biranje male ISO osetljivosti znači da ćete koristiti bezine zatvarača koje su suviše spore za dobijanje ošte fotografije. Ako je brzina zatvarača suviše mala na ISO vrednosti koju ste izabrali, moraćete da povećate ili blendu ili ISO podešavanje.

Brzina zatvarača

Ako fotografišete koristeći prioritet otvora blende kao što smo vam predložili, brzina zatvarača će se birati automatski nakon što ste izabrali blendu i ISO osetljivost. Međutim, ako izaberete da fotografišete u manualnom režimu rada, moraćte da obratite pažnju na brzinu zatvarača. Pošto se vaš subjekat pomera (čak i ako pokušava da ostane miran) vaša brzina zatvarača treba da bude najmanje 1/60 sekundi ili veća. 1/125 je verovatno najbolja brzina zatvarača, pogotovo ako ne koristite stativ.

Ravnoteža beline

Kao i kod prethodnih faktora, ravnoteža beline koju ćete koristiti i koja će vam biti potrebna će da varira u zavisnosti od uslova u kojima fotografišete.

Režim fokusiranja

Mnogi digitalni fotoaparati omogućuju fotografu da bira između nekoliko režima fokusiranja. Na jednoj strani je Auto Focussing podešavanje koje u većini slučajeva koristi više tačaka fokusiranja kako bi odredilo gde da se fokusira. Na drugoj strani nalazi se ručno fokusiranje kod kojeg fotograf ima potpunu kontrolu. U sredini se često nalazi opcija za fokusiranje na jednu tačku u sceni.

Dok AF podešavanje koje bira između više tačaka fokusiranja u većini normalnih uslova fotografisanja daje dobre rezultate, u nekim situacijama od velike pomoći može da bude mogućnost ručnog fokusiranja ili fokusiranja na jednu tačku. Ja lično volim opciju za fokusiranje na jednu tačku, pošto mi ona omogućuje da se precizno fokusiram na deo lica koji mi je najinteresantniji, a to su skoro uvek oči subjekta.

Režimi merenja svetlosti

Slično opcijama za fokusiranje, većina digitalnih fotoaparata poseduje više različitih režima merenja svetlosti. Opet ponavljamo, na većini fotoaparata ovi režimi idu od sistema merenja svetlosti sa više tačaka gde se cela scena uzima u obzir prilikom određivanja ekspozicije, pa sve do merenja koje uzima u obzir samo jednu tačku (takozvano spot merenje), gde fotograf može da izabere mali deo slike na osnovu kojeg će biti određena ekspozicija. Ja i ovde često biram spot merenje kada fotografišem portrete - pogotovo kada je subjekat osvetljen od nazad ili kada u sceni postoje svetli i tamni delovi koji mogu da poremete merenje ekspozicije.

 

         
Twitter Facebook Linkedin Pinterest Email
         

Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Ostavite komentar Ostavite komentar

 

 

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272