Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

 

Access

Alternativna učenja

Analiza podataka

Android

Animacija

Antropologija

Apple - MAC OS X

Arheologija

Arhitektura

Astrologija

Astronomija

Audio kursevi + knjige

Audio, Multimedia, Video

Autobiografija

AutoCad, ArchiCAD, SolidWorks, Catia, Pro/Engineer

Automobili

Bajke

Baze podataka

Biografija

Biološke nauke

Blockchain

Botanika

C++ Visual C++ C#

ChatGPT

CSS

Dečije knjige

Delphi

Digitalna fotografija

Dizajn

Django

Domaće pripovetke

Domaći roman

Drama

E-knjiga

E-komerc

ECDL

Ekologija

Ekonomija

Elektrotehnika

Enciklopedija

Esejistika

Etika

Fantastika

Film

Filologija

Filozofija

Fizika

Fotografija

FULL STACK DEVELOPMENT

Funkcionalno programiranje

Generativna veštačka inteligencija

Geografija

Geologija

Git i GitHub

GOOGLE

GPT

Grafika, Dizajn, Štampa

Građevinarstvo

Hardver

Hemija

Hidrotehnika

Hobi

Horor

Humor

Internet

Intervju

Istorija

Istorija i teorija književnosti

Istorija umetnosti

Istorijski roman

Java

JavaScript

Joomla

jQuery

Knjiga posle posla - Beletristika i ostala izdanja

Knjižare i naše knjige

Književna kritika

Kuvari, hrana i piće

Leksikografija

Lingvistika

Ljubavni roman

logo

Magija

Marketing

Mašinsko učenje

Mašinstvo

Matematika

Medicina

Memoari

Menadžment

Modeliranje podataka

Monografija

Mreže

MS Office

Muzika

Nagrađivanje knjige

Naučna fantastika

Obrada teksta

OFFICE 2013

OpenOffice.org

Operativni sistemi

Oracle

Organizacione nauke

Pedagogija

PHP I MYSQL

Pisci u medijima

Ples

Poezija

Politika

Poljoprivreda

Popularna medicina

Popularna nauka

Popularna psihologija

Posao

Poslovanje

Pozorište

Pravo

Pravoslavlje

Primenjene nauke

Pripovetke

Prirodne nauke

Priručnik

Programiranje

Projektovanje softvera

Psihologija

Publicistika

Putopis

Python programiranje

Računarstvo u oblaku

Raspberry PI

Razvoj

Rečnici

Religija

Robotika

Roman

Ruby i Ruby on Rails

Satira

Saveti

Serija Roberta C. Martina

Sertifikati

Slikarstvo

Socijalna mreža - Facebook

Sociologija

Sport

Sport i hobi

SQL

Statistika

Strip

Tabele

Tableti

Tehnologija

Telekomunikacije

Triler

Turizam

Twitter

Udžbenici

Umetnost

Unix, Linux

Urbanizam

UX DIZAJN

Veštačka inteligencija

Visual Basic .NET, VBA, V. Studio

Web design

Windows

Windows 7

Windows 8

WordPress

Zaštita i sigurnost

Zoologija

 

Saveti – Operativni sistemi

Ukupno: 70, strana 3 od 4

Linux - Kopirajte i pejstujte bez upotrebe Clipboard-a

 

 

 

U Gnome-u, vi možete da pejstujete tekst bez njegovog kopiranja u Clipboard. Kako se to radi? Drago mi je da ste pitali. Sledi opis koraka: Prvo obeležite tekst u bilo kom programu. Otvorite program i fajl u koji želite da ubacite tekst. Desnim tasterom miša kliknite u fajl. Obeleženi tekst će automatski biti pejstovan u aktivni program - u potpunosti zaobilazeći Clipboard! Ono što je najlepše je da ova operacija neće izbrisati sadržaj koji se već nalazi u Clipboard-u. Ako puno kopirate i pejstujete, ovaj elegantni trik će vam uštedeti mnogo vremena na duge staze.
 
   

Linux - Kreirajte prečice terminala

 

 

 

U Linuxu vi možete da dodelite prečice za većinu često upotrebljavanih komandi terminala. Unoseći sledeću liniju – onoliko puta koliko želite – u bash konfiguracijski fajl (~/. bashrc) možete da definišete alijase koji će vam omogućiti da skraćenim postupkom izdajete komande koje najčešće koristite: alias vašaKomanda="VašaKomandauTerminalu" Na primer, Ubuntu korisnici mogu da kreiraju alijas za komandu sodo apt-get install pošto se ona koristi sve vreme. Da biste to uradili, dodajte sledeću liniju u ~/. bashrc: alias ins="sudo apt-get install" Zatim, kad god budete želeli da instalirate program, samo ukucajte ins appname umesto sudo apt-get install appname i program će se instalirati. Lako i brzo, zar ne?
 
   

Linux - Učitajte programe brže pomoću Preload-a

 

 

 

Program otvorenog koda Preload učitava delove programa koje najčešće koristite u memoriju - što za rezultat daje kraće vreme učitavanja kada pokrenete date programe. Ako stalno koristite određene programe kao što su Firefox ili Gimp doživećete osetno povećanje brzine startovanja ovih programa. Preload je demon koji diskretno radi u pozadini i neće ni na koji način poremetiti funkcionisanje vašeg desktopa. Ubuntu korisnici mogu da instaliraju preload sa: sudo apt-get install Preload Preload je široko dostupan u većini skladišta i radi sa svim distribucijama. Adresa: Preload
 
   

Linux - Uradite više sa Nautilusom

 

 

 

Kao što znate, Nautilus je standardni menadžer fajlova u Gnome-u. To je program u kojem otvarate vaše drajvove i direktorijume. Nautilus poseduje mnogo stvarno dobrih funkcija  koje nisu instalirane po standardnom podešavanju. Na primer, šta biste radili ako biste želeli da uradite nešto sa fajlom za koji treba da imate administrativne privilegije? Ili, kako biste promenili veličinu slike unutar Nautilusa bez otvaranja drugog programa? Da li ste ikada poželeli da imate način da otvorite Terminal i budete na lokaciji/putanji na kojoj se trenutno nalazite i u Nautilus-u? Sve ovo ćete moći da uradite čim instalirate 3 dodatne funkcije za Nautilus. Kao i obično, otvorite Synaptic i instalirajte ih:nautilus-gksu nautilus-image-converter nautilus-open-terminalPrva funkcija vam omogućuje da rukujete fajlovima i direktorijumima kao administrator/root. Druga funkcija služi za promenu veličine slika unutar Nautilusa tako što ćete desnim tasterom miša kliknuti na sliku u izabrati resize (ili čak rotate) iz menija. Vi možete čak da promenite veličinu većeg broja slika istovremeno. Treća funkcija otvara Terminal kada kliknete desnim tasterom miša na prazno područje u vašem Nautilusu dok pregledate sadržaj direktorijuma.
 
   

Linux- Dodajte pretragu Nautilusovom kontekstnom meniju

 

 

 

Besplatni program otvorenog koda nautilus-search-tools dodaje link za pretraživanje fajlova u Nautilusov kontekstni meni do kojeg dolazite putem desnog klika sa mišem. Ako ne koristite Google Desktop za Linux ili bilo koji drugi program za pretraživanje, možete da iskoristite ugrađenu funkciju za pretraživanje koja se nalazi u Gnome-u. Nakon što ste instalirali nautilus-search-tools, restartujte Nautilus pre nego što počnete da koristite funkciju za pretraživanje. Komanda terminala nautilus -q će vam biti od pomoći. Adresa: nautilus-search-tools
 
   

MAC OS X - Besplatno telefoniranje na Mac-u... i još mnogo toga

 

 

 

Mada će klasična telefonija verovatno poživeti još neko vreme, ne verujem da će to vreme biti baš preterano dugačko. Budućnost bez sumnje pripada takozvanom protokolu za prenos govora putem Interneta (Voice over Internet Protocol, ili skraćeno VoIP), koji se još naziva Internet telefonijom, IP telefonijom, širokopojasnom telefonijom, Phone and Voice over Broadband i ko-zna-kako-sve-ne. Sve što vam je za to potrebno jeste mreža zasnovana na IP protokolu, tako da jednu istu mrežu možete upotrebiti za istovremeni prenos govora i podataka, čime se iskorišćava prednost znatno nižih troškova implementacije u poređenju sa mrežama koje su u stanju da prenose isključivo govor. Skype je naziv svima već dobro poznate peer-to-peer mreže Internet telefonije, koja se na tržištu nadmeće sa već postojećim “otvorenim” VoIP protokolima kao što su SIP, IAX i H. 323. Osnivači Skype-a su Niklas Zennstrom i Janus Friis, isti oni ljudi koji su pre toga kreirali kontroverznu aplikaciju za mrežnu razmenu fajlova, po imenu Kazaa. Njihovu kompaniju, Skype Group, čije se sedište nalazi u Luksemburgu, oktobra 2005. godine otkupio je eBay, tako da ona danas ima svoje kancelarije u Londonu, Talinu i Pragu. Početkom ovog meseca, iz ove kompanije je stigla vest da je objavljena verzija Skype for Mac 2. 5, koju već od danas možete besplatno preuzeti sa web sajta Softpedia, tačnije preko ovog linka. Da bi ovaj program ispravno i pouzdano radio, neophodno je da na računaru bude instaliran operativni sistem Mac OS X 10. 3. 9 ili noviji i da, naravno, posedujete vezu sa Internetom pristojne brzine. “Kao što i sami znate, beta verzija ovog predivnog softvera dostupna je još od sredine novembra. Od tog vremena pa do dana današnjeg, svi mi u Skype-u smo uložili ogroman napor kako bismo sve ‘nabore’ na beta verziji uredno ispeglali i sada mogli da svekolikoj javnosti sa zadovoljstvom predstavimo finalnu verziju ovog programa. Štaviše, potrudili smo se da u međuvremenu Skype obogatimo jednom malom ali simpatičnom funkcijom podsetnika na rođendane (birthday reminder), pomoću koje ćete moći da impresionirate svoje Skype sagovornike (i tako osigurate sebi poziv na rođendansku žurku). ” Osim podsetnika na rođendane, koji su autori Skype-a već dovoljno izreklamirali u citiranom pasusu, ovaj program omogućava korisnicima još i slanje SMS poruka i održavanje grupnih konferencija sa do najviše devet drugih osoba. Iako je većina ovih usluga potpuno besplatna, postoje i one za čije se korišćenje plaća određena novčana nadoknada. Pa ipak, već i sama mogućnost besplatnog preuzimanja ovog programa, te njegove upotrebe za besplatno telefonsko ćaskanje sa prijateljima iz svih krajeva sveta ili za žive video kontakte “jedan na jedan”, trebalo bi da za većinu ljudi predstavlja dovoljan razlog da se iskreno zaljube u ovu zaista sjajnu aplikaciju.
 
   

Mac OS X - Finder Browser – pretraživač slika

 

 

 

Ako ste ikada poželeli da postoji jednostavan način da pretražujete fajlove slika unutar Findera na Macu, pogledajte Finder Browser. Ovaj pomoćni program dodaje “Browse Images” stavku u kontekstni meni Findera i otvara prozor za pregledanje slika koji izgleda kao da je oduvek bio deo Findera. Zapamtite da ćete trebati da se izlogujete i ponovo ulogujete nakon instaliranja Finder Browsera pre nego što budete u mogućnosti da ga upotrebite. Napomena: Finder Browser radi dobar posao i ne meša se u asocijacije fajlova tako da će dvostruki klik na fajl slike i dalje otvarati sliku u standardnom editoru. Veoma lepo. Adresa: Finder Browser
 
   

Mac OS X - Kreirajte sopstvene komande u Finderu

 

 

 

Samo za Mac OS X: Simplehelp weblog ima detaljno uputstvo za dodavanje komandi u Finderov kontekstni meni (desni klik) pomoću besplatnog programa koji se zove OnMyCommand. Mi smo u stvari jednom već opisali OnMyCommand ali on baš nije alatka koja je najjednostavnija za upotrebu a Simplehelp-ovo uputstvo je detaljno i ne opisuje samo kako da dodate komande već i kako da pronađete ogromno skladište predefinisanih komandi. Ako stvarno želite da imate kontrolu nad kontekstnim menijem, OnMyCommand je način da to uradite. Adresa: How to add commands to the OS X "right-click" menu
 
   

Mac OS X - Podesite ikonice sa CandyBar-om

 

 

 

Dok bi se većina ljudi složila da je Mac OS X veoma atraktivan operativni sistem, ipak dođe trenutak kada poželite mogućnost da primenite novi set ikonica na sistem. Najlakši način koji smo otkrili za primenu ikonica na sve objekte operativnog sistema je da upotrebite pomoćni program koji se zove CandyBar. CandyBar od Panic and Iconfactory-ja je pomoćni program koji je lak za upotrebu i koji vam omogućava da pretražujete različite elemente operativnog sistema Mac OS X-a koji zahtevaju ikonice, i set novih daunlodovanih ikonica po želji. Pitate se gde da nabavite lepe nove ikonice? Pogledajte Iconfactory a pogotovo Freeware kategoriju. Potpuno funkcionalna probna verzija CandyBar-a vam omogućava da promenite ikonice do 25 puta, ili da koristite program 15 dana a zatim treba da platite za licencu da biste nastavili da koristite program. Licenca za CandyBar košta 12,95 dolara.
 
   

Mac OS X tehnologije - Address Book

 

 

 

Address Book je program za upravljanje i rad sa adresama i drugim kontakt informacijama koji je napravio Apple i koji radi samo na Mac OS X-u. Karakteristike Glatka integracija sa Mail, iCal, iChat, Fax i Safari programima. iSync kompatibilnost za sinhronizaciju kontakata sa telefonom, PDA-om, iPod-om, i drugim Mac proizvodima Eksrpotovanje i importovanje kartica na i sa vCard 3. 0 formata. Importovanje kartica iz LDIF, tab-delimited, i comma-separated fajlova C i Objective-C API za povezivanje sa drugim programima. AppleScript podrška za upite, dodavanje, modifikovanje i uklanjanje ljudi i grupa Štampanje na nalepnice i koverte, mailing liste, džepne knjižice sa adresama Može da konfiguriše stranicu i veličinu papira pre štampanja Automatsko pronalaženje duplih unosa Obaveštavanje o izmenama adresa Kontakt grupe Pametne grupe zasnovane na Spotlight-u Onlajn pronalaženje adresa na mapi Automatsko spajanje prilikom importovanja vCard-ova Podešavanje polja i kategorija Automatsko formatiranje telefonskih brojeva Synchronizacija sa Microsoft Exchange Server Pretraživanje putem prepoznavanja glasa Integracija sa Bluetooth-osposobljenim telefonima (prikazivanje dolazećih i propuštenih poziva, prikazivanje dolazećih tekstualnih poruka, slanje tekstualnih poruka pomoću telefona, i tako dalje. )sposobnost da pretražuje LDAP bazu podataka koja sadrži informacije o osobama Plugin interfejs koji dozvoljava programerima da dodaju funkcionalnost programu Address Book Dashboard Widget Address Book ima dva režima prikaza: View Card and Column i View Card Only. Korisnik može da se prebacuje između modova pomoću kontrola koje se nalaze u gornjem levom delu prozora, ispod polja za zatvaranje. U View Card and Column režimu prikaza, Address Book prozor je podeljen na tri panela. Prvi panel ima naslov Group. Ovaj panel prikazuje All (sve), Directories (direktorijumi), i svaku korisnički kreiranu grupu. Korisnici mogu da dodaju nove grupe tako što će u File meniju izabrati komandu New Group, ili ukucati Command-Shift-N. Kada izaberete All ili korisnički kreiranu grupu, druga kolona dobija naslova Name. Ona lista imena ljudi sa karticama u toj grupi, ili sva imena ako je selektovana grupa All, i to abecednim redom po imenu ili prezimenu, u zavisnosti od podešavanja. Treći panel ima karticu koja odgovara izabranom imenu. Kartica može da sadrži informacije, od kojih neke korisnik može da klasifikuje u podesive kategorije kao što su Home i Work. Mnoga polja imaju duple unose, na primer, ako osoba kojoj pripada kartica ima više email adresa. Korisnik može da edituje polja tako što će pritisnuti edit dugme koje se nalazi dole levo ispod trećeg panela. Standardna polja uključuju: Picture (slika) Name pronunciation (izgovor imena) First name (ime) Last name (prezime) Job title (naziv posla) Company (komapnije) Phone number (broj telefona) Email address (email adresa) Home page (web stranica) Birthday (rođendan) Instant messaging username (korisničko ime u IM klijentima) AIM ICQ Jabber MSN Yahoo Address (adresa) Related Names (asocirana imena) Note (napomena) Address Book može da pretražuje LDAP direktorijume. Korisnici ih podešavaju na LDAP kartici parametara. Korisnici ih pretražuju tako što izaberu Directories u prvom panelu, selektuju direktorijum ili All u drugom panelu, i ukucaju svoju pretragu u polje za pretraživanje koje se nalazi gore levo iznad trećeg panela. Rezultati se pojavljuju u trećem panelu. Integracija sa drugim Mac OS X programima Address Book skladišti adrese prethodnih primalaca koje je koristio Mail URL-ovi u Address Book karticama se pojavljuje u Safari-jevim Address Book bookmarkovima Prijatelji u iChat-u mogu da se asociraju sa Address Book karticama
 
   

Mac OS X tehnologije - Aqua

 

 

 

Aqua je grafički korisnički interfejs i primarna vizuelna tema Apple-ovog Mac OS X operativnog sistema. Ovaj interfejs je zasnovan na temi vode, kao što i njegovo ime sugeriše i karakteriše ga elemetni nalik dropletima kao i liberalna upotreba providnosti i refleksije. Aqua tema i korisnički interfejs su predstavljeni januara 2000. godine na Macworld Conference & Expo u San Francisco-u. Aqua-ino prvo pojavljivanje u komercijalnom proizvodu je bilo jula 2000. godine u programu iMovie 2, u kojem su dugmad i linija za skrolovanje imali Mac OS X-ov Aqua izgled, kao i iTunes u januaru 2001. godine. Dve primarne karakeristike Aqua interfejsa su želatinozna dugmad (obojena u crveno, žuto i zeleno) koja kontrolišu prozore, i Dock, koji omogućuje pokretanje i pretraživanje programa. Aqua je naslednik Platinum-a, koji je korišten u Mac OS 8 i Mac OS 9 operativnim sistemima. EvolucijaVeći deo Aqua-inog originalnog dizajna je trebao da bude komplementaran sa originalnom plastikom iMac i Power Macintosh G3/G4 desktop modela, uključujući upotrebu providnosti. 2003. i 2004. godine, Apple je prešao na upotrebu metala u svom industrijskom dizajnu (kao što je aluminijumski Apple Cinema Displays); Aqua se prilagodila ovim promenama, inkorporirajući metalni izgled istovremeno smanjujući efekte providnosti. Međutim, zadnjih godina i metalni izgled se sve manje ističe, u korist bele polureflektivne plastike, slično industrijskom dizajnu novih iMa-ova i iPod-ova. Ovo nepostojano mešanje stilova interfejsa izaziva mnogo kontroverzije među Mac OS X zajednicom korisnika. U Mac OS X Leopard-u, izvršeno je nekoliko poboljšanja u korisničkom interfejsu. Dock sada poseduje reflektivnu površinu na kojoj stoje ikone, a nazivi ikona imaju poluprovudnu pozadinu. Aktivni programi se više ne označavaju pomoću trougla, već pomoću sjajne plave loptice. Prozori programa se sada reflektuju u "podu" kada se vuku blizu njega. Linija menija u vrhu ekrana je sada poluprovidna, a izabrane stavke menija se prikazuju kao invertovani plavi gradijent. Donji delovi menija su sada zaobljeni, ali uglovi linija menija nisu. Ikona za Apple meni ja sada sjajno crna. Senka aktivnog prozora je sada znatno uvećana. Neaktivni prozori su manje uočljivi kako bi se dobio veći kontrast između prozora. Linije naslova su sada tamno obojene a linije alatki koriste tamniju “unifikovanu” šemu. Metalni izgled više ne postoji, i zamenjen je sa šemom u obliku plastičnog gradijenta. Mnogi prozori imaju veoma male okvirne linije ili ih nemaju uopšte. Listovi sada zamućuju pozadinu iza njih, i istovremeno su poluprovidni radi bolje čitljivosti. . Tradicionalna wallpaper šema “Aqua Blue” je napuštena u korist fotografije. Veliki broj ikona je ažuriran, uključujući i set novih ikona za direktorijume.
 
   

Mac OS X tehnologije - Automator

 

 

 

Automator je program koji je razvio Apple za Mac OS X koji služi za kreiranje point-and-click (ili drag-and-drop) radnih tokova za automatizaciju zadataka koji se često ponavljaju. Automator omogućuje ponavljanje izvršavanja zadataka u širokom rasponu programa, uključujući Finder, Safari web pretraživač, iCal, Address Book i drugi. On takođe može da radi sa programima kao što su Microsoft Office i Adobe Photoshop. Lakoća upotrebeIako Automator koristi AppleScript i/ili Cocoa, njegova uptoreba ne zahteva poznavanje ovih jezika. Međutim, osnovni koncept rada u njemu će biti poznat  onima koji su koristili Unix cevi: izlaz zadnje akcije postaje ulaz za sledeću (mada korisnik može opciono za akciju da izabere da ignoriše ulaz iz prethodne akcije). Međutim, za razliku od Unix cevi, Automator radni tok je sekvencioni: svaka akcija se završava pre nego što sledeća akcija u radnom toku počne. Kako da ga koristiteAutomator dolazi sa velikom bibliotekom akcija, kao što su preimenovanje fajlova, pronalaženje linkovanih slika, kreiranje novih email poruka, i tako dalje, i svaka od njih se ponaša kao pojedinačni koraci u Workflow dokumentu. Nakon toga, Workflow dokument može da se koristi za izvršavanje zadataka koji se ponavljaju. Korisnik takođe može da snimi radne tokove kako bi mogao više puta da ih koristi, tojest svaki put kada mu zatrebaju. Unix skriptovi iz komandne linije kao i AppleScripts takođe mogu da se pozivaju kao akcije (Actions). Akcije se međusobno povezuju u radni tok (Workflow). Radni tok može da se snimi kao program, Workflow fajl ili stavka kontekstnog menija. Postoji 'Options' disclosure ikona u dnu svake akcije koja pokazuje polje za potvrđivanje, koje vam omogućuje da prikažete akciju dok se izvršava. To znači da zadatak koji svaki put kada se pokrene zahteva minorna podešavanja može da prikaže korisniku okvir za dijalog sa opcijama koje su dostupne u akciji - drugim rečima, vi možete da podešavate parametre u letu. Primeri Uključeni su sledeći primeri radnih tokova: Kopiranje nepročitanih Mail-ova u iPod beleške Importovanje . Mac fotografija Procesiranje slika Promenite imena dokumenata I za programere, kod projekta je obezbeđen za sledeće radne tokove: Podešavanje Game Prikazivanje informacija o procesima Randomizer Prevođenje teksta Veliki broj gotovih Automator akcija možete d apreuzmete sa Apple-ove download stranice.
 
   

Mac OS X tehnologije - Bonjour

 

 

 

Bonjour je standardni za pronalaženje servisa u lokalnoj mreži, tojest u LAN-u. Ova tehnologija se široko primenjuje u čitavom OS X-u i omogućuje korisnicima da postave mrežu bez bilo kakvog konfigurisanja. Trenutno se koristi od strane Mac OS X operativnog sistema za pronalaženje štampača i servisa za deljenje fajlova. Takođe se koristi od strane iTunes-a za pronalaženje deljene muzike, iPhoto-a za pronalaženje deljenih fotografija, iChat-a, Adobe Creative Suite-a 3, Proteus-a, Adium-a, Fire-a, Skype-a, i Gizmo Project-a za pronalaženje drugih korisnika u lokalnoj mreži, TiVo Desktop-a za pronalaženje video rekordera i deljenih biblioteka medija, SubEthaEdit-a i e-a za pronalaženje saradnika u radu na dokumentima i Contactizer-a za pronalaženje i deljenje kontakata, zadataka i informacija o događajima. Pored toga, koristi ga i Safari za pronalaženje lokalnih web servera i konfiguracijskih stranica za lokalne uređaje, kao i Asterisk za reklamiranje telefonskih servisa zajedno sa konfiguracijskim parametrima za VoIP telefone. Bonjour Browser može da se koristi za pregledanje svih servisa koje koriste nabrojani programi i još mnogo toga. Bez specijalne DNS konfiguracije, Bonjour radi samo unutar domena jednog emitera, što je obično malo područje. Za Bonjour se ponekad pogrešno smatra da kreira servise na ličnom računaru (na primer, deljenje fajlova) koji su dostupni javnom Internetu, što bi predstavljalo bezbednosni rizik. Međutim, u stvarnosti, Bonjour ne obezbeđuje nikakve ekstra pristupe servisima, čak ni u local area network (LAN-u); on samo objavljuje ("reklamira") njihovo postojanje. Na primer, korisnik može da pretražuje listu bliskih računara koji dele fajlove - Bonjour je na ovim računarima obavestio korisnike da je servis dostupan - ali on ili ona i dalje moraju da unesu lozinku da bi pristupili zaštićenim fajlovima na ovim mašinama. Pored toga, Bonjour radi samo na malim rastojanjima; po standardnom podešavanju, njegove poruke stižu samo do korisnika koji se nalaze na istom linku. Iz toga sledi da je jedini bezbednosni rizik Bonjour-a to što reklamirani servisi više nisu zaštićeni time što su nevidljivi u lokalnoj mreži. Ako su servisi zaštićeni i nekim drugim sredstvima a ne samo nevidljivošću, oni će i ostati zaštićeni. Bonjour servisi se implementiraju na nivou aplikaicja pomoću standardnih TCP/IP poziva, a ne u operativnom sistemu. Iako Mac OS X obezbeđuje razne Bonjour servise, Bonjour radi i na drugim operativnim sistemima. Apple je napravio da izvorni kod Bonjour multicast DNS respondera, ključne komponente za otkrivanje servisa, bude dostupan kao Darvin projekat otvorenog koda. Projekt obezbeđuje izvorni kod za izgradnju demona za širok raspon platformi, uključujući Mac OS 9, Mac OS X, Linux, *BSD, Solaris, VxWorks i Windows. Pored toga, Apple obezbeđuje set korisničkih servisa koji mogu da se instaliraju na Windowsu koji se zove Bonjour for Windows kao i Java biblioteke. Međutim, do današnjeg dana, samo mali broj programa koji nisu Mac OS X, kao što su Adobe Creative Suite 3, Cerulean Studios' Trillian Pro 3, Ruckus Music Player od Ruckus Network, i e, kolaborativni tekstualni editor za Microsoft Windows, koriste Bonjour. Na početku, Bonjour je izdat pod kontroverznom Apple Public Source License što je dovelo do toga da je njegova implementacija na Linux-u i ostalim Free Software desktopovima bila ozbiljno obogaljena. To je dovelo do razvoja Avahi projekta pod manje kontroverznom LGPL licencom. Danas Avahi je standardna Zeroconf implementacija na svim Linux distribucijama, a importovan je i u Apple-ov sopstveni Mac OS X operativni sistem.
 
   

Mac OS X tehnologije - Bundle

 

 

 

Mac OS X tehnologije - Bundle Pod NEXTSTEP-om, Mac OS X-om i GNUstep-om, bundle je direktorijum koji omogućava srodnim resursima kao što je softverski kod da budu zajedno grupisani. Oni su se pojavili u Macintosh svetu kao paketi (packages) u Mac OS-u 9 i slični su po konceptu sa Application Directories koji se koriste u RISC OS-u i ROX Desktop-u. Programi, radni okviri i plug-in-ovi se obično grupišu u bundle, mada se i dokumenti mogu grupisati u bundle. Njima se može manipulisati pomoću NSBundle klase u NeXT Foundation paketu, i pomoću CFBundle pod Core Foundation. Bundle obično sadrži jedan fajl koji predstavlja izvršni kod i fajlove koji predstavljaju resurse kao što su nibs, slike, zvukovi i drugi mediji. Na drugim sistemima kao što je Microsoft Windows, ovi resursi su obično uključeni direktno u sam izvršni fajl tokom kompajliranja. Na starijim Macintosh-ima, koristila se slična tehnika, gde su dodatni meta podaci mogli da se dodaju forku fajlovog resursa. Međutim, počev od Mac OS X-a, prihvaćen je NEXTSTEP koncept bundle-ova. Većina bundle-ova se koristi kao da se radi o standardnim fajlovima na sistemu. Jedna od namena Bundle-a je da se smanje problemi asocirani sa organizovanjem resutra tako što se koristi jednostavnija strukutra hijerarhijskih direktorijuma umesto fork-a resursa. Uniform Type Identifier (UTI) za bundle je com. apple. bundle a za paket je com. apple. package.   Apple - Srbija Program zamene baterija kod iBook G4 i PowerBook G4 računara http://www. apple. co. yu/scr/apple/index1. html   Programski bundle Programski bundle-ovi se korisnicima obično predstavljaju kao jedan fajl poznat kao "paket". Ovaj fajl je u stvari direktorijum koji se završava na . app ekstenziju. Control-kliknite (ili desnim tasterom miša kliknite) na paket da biste otvorili bundle i videli njegov sadržaj. U programu, prvi direktorijum unutar bundle-a je obično Contents; unutar ovog direktorijuma obično se nalazi još jedan direktorijum sa izvršnim kodom (koji se zove MacOS za Mac-ove, ili nosi ime programa za GNUstep), koji sadrži izvršni kod programa i direktorijum koji se zove Resources, koji sadrži resurse programa. Pored drugih stvari, Resources direktorijum sadrži lokalizovane verzije nib fajlova programa. U druge standardne direktorijume spadaju Plugins, Frameworks i Shared Frameworks. Frameworks direktorijum sadrži radne okvire koje koristi program, i koriste se čak i ako na sistemu postoji druga verzija radnog okvira. Direktorijum Shared Frameworks sadrži radne okvire koji mogu da se koriste od strane programa koji ih sadrži, kao i od strane drugih programa; oni se koriste samo ako novija verzija ne postoji nigde na sistemu. Plugins sadrži izvršni kod koji koristi program. UTI za program je com. apple. application a programski bundle je com. apple. application-bundle. Ostali bundle formati Ostali bundle-ovi uključuju Rich Text Format dokumente sa slikama, koji imaju . rtfd ekstenziju, OS X vidžete i parcijalno preuzete fajlove u Safariju, koji imaju . download ekstenziju. U GarageBand-u, Keynote-u, Pages-u i iMovie HD-u, fajlovi projekta su takođe predstavljeni kao bundle-ovi. Apple-ov instalacioni paket (. pkg) je skup bundle-ova koji sadrže pax arhive. Takođe postoje Mac OS X programi koji koriste sopstveni bundle format (na primer, CandyBar-ovi . iContainer bundle-ovi).
 
   

Mac OS x tehnologije - Core Foundation

 

 

 

Core foundation (pozna i kao CF) je interefejs za programiranje C aplikacija (API) u Mac OS X-u, i predstavljamešavinu rutina niskog nivoa i wrapper funkcija. Njegov veći deo je dostupan u projektu otvorenog koda koj se zove CF-Lite koji može da se koristi za pisanje međuplatformskih programa za Mac OS X, Linux, i Windows (preko Cygwin-a). Većina Core Foundation rutina prati određenu konvenciju imenovanja koja se odnosi na neprovidne objekte, na primer CFDictionaryRef za funkcije čija imena počinju sa CFDictionary, i ovi objekti se često referentno broje (ručno) kroz CFRetain i CFRelease. Interno, Core Foundation takođe formira osnovu tipova u Objective-C runtime-u. Najčešća upotreba Core Foundation-a je za prosleđivanje njenih sopstvenih primitivnih tipova podataka, uključujući sirove bajtove, Unicode nizove, brojeve, datume kalendara, i UUID-ove, kao i kolekcije kao što su setovi i rečnici, ka mnogobrojnim OS X C rutinama, primarno onima oje imaju veze sa GUI-jem. Na nivou operativnog sistema Core Foundation takođe obezbeđuje upravljanje standardizovanim parametrima programa kroz  CFPropertyList, rukovanje bundle-ovima, pokretanje petlji, interprocesorsku komunikaciju kroz CFMachPort i CFNotificationCenter, i okvir za dijalog osnovnog grafičkog korisničkog interfejsa kroz CFUserNotification. Drugi delovi API-ja uključuju rutine i wrapper-e oko postojećih API-ja koji obezbeđuju lakoću korišćenja. Pomoćne rutine izvode akcije kao što su fajl sistem i mrežni I/O kroz CFReadStream, CFWriteStream, CFURL i endianness prevođenje (Byte Order Utilities). Neki primeri wrapper rutina uključuju one za Core Foundation-ove wrapper rutine za Unix sokete, CFSocket API.
 
   

Mac OS X tehnologije - Core Video

 

 

 

Core Video je model za procesiranje videa koji koristi QuickTime 7 na Mac OS X-u kako bi se povezao sa video i kompozitnim slojevima u njegovom grafikom modelu. On isporučuje slike od QuickTime-a ili nekog drugog video izvora ostalim Quartz tehnologijama u Mac OS X-u. QuickTime 7 je prva verzija koja u potpunosti koristi Quartz tehnologije, i on obezbeđuje Core Videu dekompresovane video frejmove za prikazivanje. Kanal za procesiranje u Core Videu nudi i model za baferovanje i rešenje za sinhronizaciju kako bi se obezbedilo glatko prikazivanje. Core Video može da se posmatra kao link između video izvora i konteksta za prikazivanje u Quartz-u 2D. Pošto je Core Video odgovoran za prosleđivanje podataka video frejmova u obliku slika u kontekst za iscrtavanje, on održava bafer sa podacima slika - takozvani frame buffer, pumpajući te podatke u Quartz 2D za renderovanje. Slike dalje mogu da se obrađuju pomoću Core Image filtera pre nego što se ukomponuju u finalnu scenu pomoću Quartz Compositor-a. Compositor postavlja slike na otvorenu OpenGL površinu a Core Video održava tajming u toku slika na površini pomoću ugrađenog tajmera, koji se zove display link. To za rezultat ima da se QuickTime video postavlja na OpenGL površinu, tako da Core Video zamenjuje starije QuickTime metode za interakciju sa QuickDraw-om. Iako je Core Video-ov frame buffer dizajniran da stupa u interakciju sa QuickTime 7, on može da stupa u interakciju sa bilo kojim izvorom videa. Core Video radi najbolje na grafičkim karticama koje podržavaju Quartz Extreme, pošto se finalno emitovanje videa odvija na OpenGL površini. Iako je Core Video predstavljen u Mac OS X v10. 4 izdanju, on je uključen u instalaciju QuickTime-a 7 na Mac OS X-u; to znači da je Core Video dostupan za sisteme koji pokreću Mac OS X 10. 3. 9 sa instaliranim QuickTime 7, ili Mac OS X 10. 4 i kasnije.
 
   

Mac trik – Automatizujte pomeranje fajlova iz poddirektorijuma

 

 

 

Da li vas nervira to što imate jedan direktorijum koji sadrži mnogo fajlova a takođe i mnogo poddirektorijuma, a ti poddirektorijumi takođe sadrže fajlove i poddirektorijume i tako dalje i tako dalje? Zanima vas postoji li neki jednostavan program koji bi mogao da automatski pootvara sve ove poddirektorijume i prebaci fajlove u originalan direktorijum, tako da originalni direktorijum više ne sadrži poddirektorijume već samo fajlove? Naravno da postoji takav program. Sve navedeno veoma lako može da se odradi pomoću Automatora. Control-kliknite na Desktop i izaberite Automator>New Workflow. U Untitled prozoru koji će se pojaviti izaberite Finder iz Library panela. Selektujte Get Specified Finder Items akciju i prevucite je na Workflow panel. Prevucite direktorijum sa kojim želite da radite na Get Specified Finder Items akciju u Workflow panelu da biste ga dodali. Selektujte Get Folder Contents akciju i prevucite je na Workflow panel. Uključite opciju Repeat For Each Subfolder Found. Selektujte Move Finder Items akciju i prevucite je na Workflow panel. U Finder-u kreirajte direktorijum u koji biste želeli da premestite fajlove. Iz To padajućeg menija izaberite Other i pronađite direktorijum koji ste upravo kreirali. Kliknite na dugme Run i svi fajlovi – čak i oni unutar poddirektorijuma – će biti pomereni u novi direktorijum bez direktorijuma u kojima su se nalazili. Imajte na umu da će fajlovi biti pomereni a ne kopirani. Kada se vratite u originalni direktorijum fajlovi će nestati – ostaće sada samo prazni poddirektorijumi. Fajlovi se sada nalaze u novom direktorijumu koji ste kreirali. Ako želite da zadržite originalne fajlove u njihovim direktorijumima kao i da ih imate sve u jednom direktorijumu, upotrebite Copy Finder Items akciju umesto Move Finder Items. Međutim, ako želite samo da prikažete celokupan sadržaj ovog direktorijuma – uključujući i sadržaj poddirektorijuma, to možete da uradite bez pomeranja i jednog fajla. Isprobajte ovo: Kreirajte novi Automator radni tok koji uključuje sledeća tri koraka: Get Specified Finder Items Ovo će biti direktorijum pun poddirektorijuma. Get Folder Contents (Repeat For Each Subfolder Found) Selektujete svaki fajl unutar direktorijuma i njegovih poddirektorijuma. Add Spotlight Comments to Finder Items Primenjujete tag na svaki fajl. Unesite šta god želite. Ja ću uneti Pregled. Sada se vratite u Finder i izaberite File>New Smart Folder. U New Smart Folder prozoru izaberite Other iz prvog padajućeg menije (Kind). Iz prozora koji će se pojaviti izaberite Other iz prvog padajućeg menija (Kind). Iz ekrana koji će se pojaviti izaberite Spotlight Comment i kliknite na OK. Prvi uslov podesite na Spotlight Comment Contains Pregled (ili sa čim god ste tagovali fajlove). Vaš pametni direktorijum sada sadrži unose za sve fajlove unutar glavnog direktorijuma koji su organizovani po vrsti dokumenta. Snimite i dajte ime pametnom direktorijumu.
 
   

Nove navike vam proširuju um - bukvalno

 

 

 

Razvijanje novih navika može da poboljša našu kreativnost, pa čak može da dovede do razvoja novih sivih ćeija, izveštava New York Times. Istraživanje koje su sproveli Dawna Markova i M. J. Ryan su otkrila da širenje - ali ne stresiranje - uma može da razvije vaš um i kreativne veštine. Ispostavlja se da ako ne nastavimo da učimo nove stvari, koje stalno stavljaju izazov pred naš um i teraju ga da kreira nove puteve, on polako počinje da atrofira, što može da dovede do demencije, Alchajmerove bolesti i drugih oboljenja mozga. Članak predlaže da neprestano napredujete i učite nove stvari ali polako, bez stresa, koristeći japansku tehniku koja se zove kaizen kako biste stalno držali u ravnoteži širenje uma ali bez stresa. Kompletan članak pročitajte ovde: Can You Become a Creature of New Habits?
 
   

OpenOffice 3: KAKO DA ubacite slojeve u Draw

 

 

 

Crteži u OpenOffice. org Draw-u podržavaju slojeve. Slojeve  možete veoma jednostavno da ubacite u dokument. Evo šta je potrebno da uradite:   Kliknite desnim tasterom miša na karticu Layer na dnu  prozora.   Izaberite Insert Layer.   Ukucajte ime za sloj u polje Name.   U područje Properties, podesite opcije za sloj.   Kliknite na OK. Novi sloj će automatski postati aktivan  sloj. Da biste promenili parametre sloja, kliknite na karticu sa  imenom sloja a zatim izaberite Format > Layer.
 
   

Pet stvari u Windows Visti koje su dobre

 

 

 

Sigurno ste se već naslušali komentara korisnika širom sveta koji kažu da Viste ne valja iz raznoraznih razloga. Jedni kažu kako ovaj operativni sistem ima problema sa nekim vrstama hardvera. Drugi kažu kako ne mogu da koriste omiljene programe zato što nisu kompatibilni sa Vistom. To su sve opravdani razlozi. Međutim, postalo je moda da po Visti pljuju ljudi koji je nikada nisu ni koristili, ili su je isprobali na samo nekoliko minuta. Svakako Viste nije operativni sistem kakav su svi očekivali, ali neargumentovano blaćenje takođe nije na mestu. Bez obzira na sve svoje mane, Vista ima mnogo prednosti u odnosu na XP, ali mnoge napredne funkcije i mogućnosti nisu vidljive na prvi pogled. Zato ćemo u ovom članku opisati pet funkcija Windows Viste koje su značajno unapređene u odnosu na Windows XP. Vreme je da objektivno sagledamo Windows Vistu navodeći i njene dobre strane, a ne samo loše.    Brže preimenovanje fajlova kada su prikazane ekstenzije Ja volim da vidim sve detalje vezane za fajlove sa kojima radim, i iz tog razloga kod mene su uvek prikazane ekstenzije fajlova. Na taj način ja uvek znam koji fajlovi su fotografije, koji fajlovi su dokumenti, i tako dalje. Ali ono što me je uvek frustriralo u Windows XP-u je način na koji on rukuje preimenovanjem fajlova. Kada u Windows XP-u hoću da preimenujem fajl on automatski selektuje celokupan tekst imena zajedno sa ekstenzijom. Međutim, u Visti to nije slučaj. Količina frustracije koju mi je ova mala izmena uštedela je ogromna. Prikazi fajlova Windows Explorer  ima prozor za prikaz fajlova koji može da se uključi tako što ćete izabrati Organize>Layout>Preview Pane. Ako je ova funkcija uključena vi možete da prikažete dokumente, prezentacije, i sadržaj nekoliko različitih vrsta fajlova bez da morate prethodno da ih otvorite. Na primer, vi sada možete da pregledate PowerPoint prezentaciju koristeći liniju za skrolovanje u prozoru prikaza bez prethodnog otvaranja fajla. Fajlovi u Recycle Bin-u  Da li ste ikada izbrisali fajl ili program, i kada ste probali da ga otvorite preko preostale prečice Windows XP bi krenuo da pretražuje računar u potrazi za fajlom (ona glupa baterijska lampa koja ide levo desno). Međutim, fajl nikada ne bude pronađen i prva stvar koju ćete uraditi je da pogledate da se ne nalazi možda u Recycle Bin-u. Vista ovo rešava tako što vas odmah obaveštava ako pokušate da otvorite fajl koji se nalazi u Recycle Bin-u. Ura, nema više baterijske lampe! Grupisanje fajlova u Windows Explorer-u Vista poseduje napredne funkcije sortiranja, grupisanja i ređanja fajlova u Windows Explorer-u koje su veoma korisne. Vi možete da grupišete fajlove u direktorijumu koji pregledate po imenu, veličini, ili bilo kom drugom kriterijumu. Nakon toga možete da raširite ili skupite grupu kako biste napravili više mesta za rad u Windows Explorer-u.   Napredno upravljanje fotografijama Fotografisanje je strast velikog broja ljudi, što znači da na našim hard diskovima čuči na stotine megabajta slika za koje često ne znamo ni gde se nalaze ni šta se nalazi na njima. Novi program, Windows Photo Gallery vam omogućava da organizujete sav taj haos. Pomoću ovog programa vi možete da označavate fotografije tagovima, organizujete ih, korigujete (opsecate, popravljate boje, i tako dalje …). Takođe možete da kreirate DVD-ove od vaših fotografija za tren oka (sutra donosimo članak o tome). Ovo je izuzetan i koristan dodatak Visti, i svakako jedna od najsjajnijih tačaka u novom operativnom sistemu. Postoji još funkcija u Windows Visti koje obećavaju ali koje još nismo stigli da isprobamo. Na primer, sistem za roditeljsku kontrolu omogućava da kontrolišete šta će vaše dete da gleda na Internetu i ograničite mu pristup sadržajima koji nisu prikladni za njegov uzrast. Toliko za sada o dobrim stranama Viste. Nadam se da će oni korisnici koji su do sada bili izrazito negativni prema Windows Visti shvatiti da nije sve tako crno i u svojim budućim diskusijama reći i koju dobru reč o Microsoftovom novom operativnom sistemu.
 
   
Strane: 1 2 34

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272