Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

Preporučujemo

Photoshop CC 2017 knjiga za digitalne fotografe

Photoshop CC 2017 knjiga za digitalne fotografe

Popust cena: 1200 rsd

Camera RAW studijske tehnike KOLORNA KNJIGA

Camera RAW studijske tehnike KOLORNA KNJIGA

Popust cena: 1200 rsd

Digitalna fotografija – Fotografisanje pejzaža

Kada sam prvi put dobio moj stari pouzdani Minolta SLR kao tinejdžer moja prva ljubav su bili pejzaži. Ima nešto u tome da izađete u prirodu i prihvatite izazov da snimite nešto neverovatno lepo. Možda to ima neke veze sa tim kakva sam ja ličnost – ali ja volim tišinu i mir dok čekam savršen momenat za snimak, tražeći najbolju tačku predela a zatim gledam način kako svetlo menja scenu u periodu od nekoliko sati.

Iako u poslednje vreme nemam dovoljno vremena za snimanje pejzaža koliko bih želeo – voleo bih da vam dam nekoliko saveta koje sam ja naučio:

1. Maksimizirajte dubinu polja

Iako možda postoje situacije kada biste želeli da budete malo kreativniji i da eksperimentišete sa malo manjom dubinom polja u fotografiji pejzaža – normalan pristup je da obezbedite da u fokusu bude što je više moguće od scene. Najjednostavniji način da to uradite je da izaberete malu blendu (veliki broj) jer što je manji otvor blende veća je dubina polja na snimku.

Nemojte da zaboratite da manja blenda znači da manje svetla pada na senzor fotoaparata u bilo kom trenutku vremena, što znači da ćete to morati da kompenzujete ili tako što ćete povećati ISO ili tako što ćete smanjiti brzinu zatvarača (ili i kedno i drugo).

Napomena: Naravno postoje situacije kada možete da dobijete neke odlične rezultate sa veoma malim DOF-om (Depth of Field) u fotografisanju pejzaža.

2. Upotrebite stativ

Kao rezultat manje brzine zatvarača koju ćete možda trebati da selektujete da biste kompenzovali za mali otvor blende trebaćete da pronađete način da obezbedite da fotoaparat bude potpuno miran u toku ekspozicije. U stvari čak i ako ste u mogućnosti da snimite sa većom brzinom zatvarača upotreba stativa može da vam bude prednost. Isto tako razmotrite upotrebu kabla ili bežičnog mehanizma za okidanje da biste obezbedili dodatnu mirnoću fotoaparata.

3. Potražite tačku fokusiranja

Svi snimci trebaju neku vrstu tačke fokusiranja i pejzaži se ne razlikuju po tome – u stvari pejzažna fotografija bez njih će završiti sa praznim izgledom i oko posmatrača će lutati slikom bez mesta na kojem će moći da se zadrži.

Fokalne tačke mogu da imaju mnogo formi u pejzažima i mogu da budu u rasponu od zgrade ili strukture, upadljivog drveta, formacije kamena ili stena, silueta i tako dalje.

O fokalnoj tački nemojte da razmišljate samo šta je ona već i gde je postavljate. Ovde bi moglo da bude korisno pravilo trećina.

4. Razmislite o prednjem planu

Jedan element koji može da izdvoji vaš snimak pejzaža je da pažljivo razmislite o prednjem planu snimka i da na njega postavite tačke od interesa. Ako to uspete da uradite daćete onima koji posmatraju snimak da uđu u fotografiju i osećaj dubine snimka.

Fotografija od OneEighteen-a

5. Razmotrite nebo

Još jedan element koji treba da razmotrite na pejzažu je nebo.

Većina pejzaža će imati ili dominantni prednji plan ili nebo – ako nemate jedno ili drugo snimak može da bude prilično dosadan.

Ako je nebo neprikladno i dosatno nemojte da dozvolite da ono dominira na snimku i postavite horizont u gornju trećinu snimka (ali se obavezno uverite da je prednji plan interesantan). Međutim ako je nebo ispunjeno dramom i interesantnim formacijama oblaka i boja dozvolite mu da zasija tako što ćete horizont postaviti niže.

Razmislite o poboljšanju neba ili u post produkciji ili pomoću upotrebe filtera (na primer polarizacioni filter može da doda boje i kontrast).

6. Linije

Jedno od pitanja koje treba sebi da postavite dok snimate pejzaž je “kako da vodim pogled onoga koji posmatra snimak?”. Postoji puno načina da to uradite (prednji plan je jedan) ali najbolji načini da vodite pogled posmatrača su linije koje ih vode na slici.

Linije slici daju dubinu i veličinu i mogu da budu tema same fotografije tako što kreiraju šare u snimku.

7. Kretanje u fotografiji

Kada većina ljudi razmišlja o pejzažima oni ih zamišljaju kao mirno, bezbrižno i pasivno okruženje – međutim pejzaži su retko potpuno mirni a ako uspete da prenesete kretanje u njima, dodaćete slici dramu, raspoloženje i tačke interesa.

Primeri – vetar u granama, talasi na plaži, voda koja teče preko vodopada, ptice koje lete iznad glava, oblaci koji se pomeraju.

Snimanje kretanja generalno znači da treba da upotrebite manju brzinu zatvarača (ponekad i od nekoliko sekundi). Naravno to znači da više svetla dolazi do senzora što znači da ćete trebati da podesite manji otvor blende ili neku vrstu filtera ili čak da fotografišete u zoru ili sumrak kada ima manje svetla.

8. Sarađujte sa vremenom

Scena može dramatično da se promeni iy jednog trenutka u drugi. Kao rezultat biranje pravog vremena za snimanje je jako važno.

Mnogi fotografi početnici kada vide sunčan dan pomisle da je najbolje vreme da izađu sa svojim fotoaparatom – međutim oblačan dan koji preti kišom mogao bi da vam da mnogo bolju priliku za kreiranje slike sa prelepim tonalitetom. Radite sa varijacijama u vremenu kao što su oluje, vetar, magla, dramatični oblaci, sunce koje sija kroz tamne oblake, duge, zalasci sunca umesto da čekate sledeći sunčan dan sa lepim plavim nebom.

Fotografija od 3amfromkyoto-a

9. Radite u zlatnim satima

Veliki broj fotografa pejzaža uopšte ne snima u toku dana. Oni fotografiše uglavnom u zoru i u sumrak zato što je svetlo tada najbolje i u to doba pejzaži zažive.

Ovi zlatni sati su odlični za pejzaže iz više razloga - od kojih nije zanemarljivo "zlatno svetlo" koje se onda javlja. Drugi razlog je ugao pod kojim pada svetlo i njegov uticaj na scenu, u kojima kreira interesantne šare, dimenzije i teksture.

10. Razmislite o horizontu

Ovo je stari savet ali dobar – pre nego što snimite pejzaž uve razmislite o horizontu, i to sa dva apekta.

Da li je prav? – iako uvek možete da ispravite slike kasnije u postprodukciji lakše je ako ih snimite kako treba.

Gde se on nalazi u kompoziciji? – prirodna tačka horizonta u kompoziciji su dve linije koje označavaju trećine na slici (ili gornja trećina ili donja) a nikada ona u sredini. Naravno pravila služe da bi se kršila ali imajte na umu da će pravilo trećina obično dati najbolji rezultat.

11. Promenite tačku gledanja

Dovezite se do mesta gde želite da snimate, izađite iz automobila, uzmite fotoaparat, uključite ga, podignite fotoaparat do očiju, malo rotirajte levo-desno, malo uveličajte i snimite pre nego što se vratite u automobil da biste otišli na drugo mesto gde želite da fotografišete.

Svi smo to radili, međutim ovaj proces generalno ne vodi do “vau” snimaka koji većina nas traži.

Odvojite malo više vremena za svoje snimke, naročito na pronalaženje interesantnije tačke gledišta sa koje snimate. To može da obuhvata pronalaženje drugog mesta sa kojeg ćete fotografisati, zatim promenu ugla snimanja, što možda znači da treba da legnete na zemlju da biste snimili fotografiju ili da pronađete višlju tačku sa koje ćete snimiti fotografiju.

Istražite okruženje i eksperimentišite sa različitim tačkama pogleda i možda ćete pronaći nešto zaista jedinstveno.

 

         
Twitter Facebook Linkedin Pinterest Email
         

Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Ostavite komentar Ostavite komentar

 

 

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272